PODGORICA – Otpad vidimo kao resurs. Naša vizija je Crna Gora bez otpada. Tačnije, naš cilj je da otpad ne završava na deponiji, već da svako od nas proizvodi manje otpada, a onaj koji se proizvede, da se tretira na cirkularan način – saopštila je Ecoportalu, Emina Adrović, koordinatorka Zero Waste Cities programa iz NVO Zero Waste.
Ona je u razgovoru za naš portal kazala da je svijest o divljem odlaganju otpada niska, te i da je problem mnogo dublji.
Smanjenje otpada
-Potrebno je analizirati od čega su sačinjene deponije i eliminisati izvor problema. Nadam se da ćemo kroz zero waste prakse, npr. izbjegavanjem ambalaže za jednokratnu upotrebu koja čini većinu otpada na deponiji, uspjeti da smanjimo količinu otpada koji zatrpava našu predivnu prirodu, te da u bliskoj budućnosti neće biti potrebe za masovnim akcijama čišćenja – dodala je Adrović.
Kako bi smanjili otpad, kaže Adrović, potrebno je da upotrebljavamo termos za vodu, torbe za trgovinu, polovnu garderobu i namještaj, koji može znatno smanjiti količinu otpada.
-Potrebno je više edukacije na temu štetnosti ambalaže za jednokratnu upotrebu, kao i više inicijativa za izgradnju centara za ponovnu upotrebu, radionica za obnovu starih predmeta i pravilno odvajanje otpada kod kuće – pojašnjava naša sagovornica.
Govoreći o izgradnji spalionioca, ona navodi da su u praksi apsolutno neprihvatljive.
– Na zero waste hijerarhiji, koju je prihvatila Evropska Unija, spalionice otpada su na samom dnu, zajedno sa deponijama. Pored toga što spalionice zagađuju vazduh i zemlju, Crna Gora potpisala je Pariški sporazum u kome se obavezala da uspori klimatske promjene, između ostalog, i kroz upravljanje otpadom, te prema tome, potrebno je da se okrene dobrim praksama kao što su zabrana plastike za jednokranu upotrebu, ponovna upotreba, kompostiranje i reciklaža, a ne pogrešnim investicijama..
Emina Adrović, koordinatorka Zero Waste Cities programa iz NVO Zero Waste
Kada su u pitanju reciklažna dvorišta i centri, Crnoj Gori su, kako navodi, prvo potrebni informisanost i edukativne radionice o pravilnoj selekciji otpada.
-Ukoliko želimo da otkupna cijena sekundarnih sirovina bude viša, tj. da otpad postane resurs, neophodno je uspostaviti sistem od tri do pet frakcija i sakupljati otpad na nivou domaćinstva. Ono što trenutno možemo učiniti svi, jeste, raspitati se gdje se nalazi reciklažni centar u našoj okolini i početi već danas da odvajamo plastiku, aluminijum, karton/papir, staklo, organski otpad i ostalo. Ljudi sa baštama mogu kompostirati otpatke hrane i tako proizvoditi kvalitetan humus. Jednostavno je, samo je potrebno da svako od nas pronađe odgovornost u sebi – istakla je Adrović.
Gusinje – zero waste grad
Ona je kazala i da su u februaru ove godine započeli trasiranje puta prvog grada u Crnoj Gori okrenutom ka zero waste-u.
-Radi se o sistematskoj promjeni grada Gusinje, kroz edukacije, razmjenu ekspertskog znanja, odvajanje otpada na samom izvoru, tj. od vrata do vrata u pet različitih frakcija, kompostiranje itd. To je projekat u sklopu međugranične saradnje sa Albanijom, finansiran od strane Evropske Unije, koji realizujemo zajedno sa glavnim partnerima Regionalne agencije za razvoj Bjelasica-Komovi-Prokletije – pojasnila je ona.
Nedavno su, kako navodi, peti put zaredom održali Međunarodni dan čišćenja obala, koji je bio veći nego ikada do sad.
-Sakupljeni otpad smo mjerili i vršili reviziju brendova, koju ćemo uskoro objaviti. Taj projekat nam pomaže u daljem kreiranju zero waste strategije, a s obzirom da svake godine preko pola otpada čine plastične boce, radimo na njihovoj zabrani i uspostavljanju šeme povrata depozita kroz povrat staklene ambalaže, koja bi se prala i ponovo upotrebljavala, kroz takozvanu „kauciju”. Ovaj sistem, poznat u svijetu kao „refill”, pokazao se kao najbolji primjer cirkularne ekonomije, a mi ga na ovim prostorima pamtimo iz ne tako davne prošlosti – istakla je Adrović.
M.L.
