Vlada će toplifikaciju Pljevalja proglasiti projektom od javnog interesa, kazala je ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović. Ona je na sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje u Pljevljima, na kojoj se raspravlja o zagađenosti vazduha, kazala da će korišćenje uglja za ogrijev biti zabranjeno kada budu imali kvalitetno alternativno rješenje, prenosi portal RTCG-a.
Sjednica odbora je sa razlogom održana u Pljevljima, kako bi se ukazalo na probleme sa aerozagađenjem u tom gradu.
Predsjednica Odbora Tamara Vujović kazala je da su građani sve svjesniji koliko je važno pitanje životne sredine za kvalitet i dužinu njihovog života. Ona je naglasila da ni jedan predstavnik lokalne samouprave nije došao na sastanak.
“Predstavnici Opštine Pljevlja nijesu iskazali interesovanje da prisustvuju sastanku iako smo mi gosti u njihovoj kući. Tu prepoznajemo znak nesaradnje. Mislim da su oni karika koja nedostaje i da to ide na štetu građana”, kazala je Vujović.
Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović kazala je da su u Vladi svjesni da kratkoročnim mjerama ne mogu riješiti problem zagađenosti vazduha u Pljevljima.
“Niti smatramo da smo na taj način u bitnoj mjeri ovaj problem suzbili, ali to su neki bitni koraci u pravcu definisanja onoga što je jedini način da riješimo pitanje zagađenosti, a to su dugoročne sistemske mjere, koje je trebalo preduzeti prije deceniju ili dvije, ali mi ne bježimo od toga”, kazala je ministarka.
Smatra da ni razvijenije zemlje za sada nemaju bolja kratkoročna rješenja kada je riječ o zagađenosti vazduha.
Istakla je da Vlada priprema dokumentaciju da toplifikaciju Pljevalja proglasi projektom od javnog interesa.
Novaković Đurović je rekla da će korišćenje uglja za loženje zabraniti kada budu mogli građanima da ponude alternativno rješenje.
Gašenje TE Pljevlja ne bi bilo isplativo, potrebno je zaštiti građane
Poslanik Dejan Đurović kazao je da ni za dvije godine od promjene vlasti nijesu napravljeni veliki pomaci kada je riječ o životnoj sredini.
“Ako imate u prvom članu Ustava da je Crna Gora ekološka država, onda morate imati ministarstvo ekologije. Ja vjerujem da ministarka Ana Novaković Đurović može pokrivati više resora, ali pokrivarti ovoliko resora kvalitetno, to sigurno nije moguće”, kazao je Đurović.
On smatra da bi energetski sistem teško izdržao bez Termoelektrane Pljevlja. “Ja mislim da bi EPCG bila na koljenima bez Termoelektrane dok ne nađemo adekvatnu zamjenu za hidrologiju, a to su solarne elektrane i paneli. Donošenje odluke na prečac o gašenju TE ne bi bilo isplativo za Crnu Goru”, kazao je on i dodao da građane treba zaštititi.
Istakao je da iza toga mora da stane država.
Kako kažu iz NVO Eko-tim, samo od decembra do danas, ekstremno štetno zagađenje vazduha prouzrokovano spaljivanjem uglja u termoelektrani i individualim ložištima traje već najmanje 33 dana i bilježi i do 12 puta veće koncentracije PM10 od dozvoljenih u jednom danu. Zbog ovoga je Vlada Crne Gore prethodne sedmice najavila preduzimanje prijeko potrebnih urgentnih i dugoročnih mjera, pa ipak je efikasnost nekih od njih veoma upitna ili čak i kontraproduktivna.
Jedino ispravno, izvodljivo i dugoročno rješenje leži u razvoju toplifikacije na diverzifikovanim obnovljivim izvorima energije u jednom sistemu, što potvrđuje i Izvještaj o identifikaciji i analizi potencijalnih održivih rješenja za grijanje u Pljevljima koji je za Pljevlja izradila Planenergi, nezavisna stručna organizacija za daljinsko grijanje iz Danske.
Vlada treba hitno pomoći Pljevljima i drugim ugroženim opštinama Crne Gore da osmisle i razviju detaljne projekte daljinskog grijanja u mikro mrežama, bazirane na solarnoj i drugim održivim obnovljivim izvorima, uz podršku sezonskih skladišta i toplotnih pumpi.
“Saglasni smo da je toplifikacija Pljevalja neohodna, ali proglašavanje postojećeg projekta toplifikacije javnim interesom, koji donosi nove decenije sagorijevanja uglja u Pljevljima, terminalne bolesti građana, ekonomske i rizike za ostvarivanje klimatskih ciljeva Crne Gore bi moglo biti opasno i neodgovorno. Vremena za gubljenje nema, Vlada sa Opštinom treba pripremiti detaljni projekat toplifikacije bez fosilnih goriva i zatražiti što veći udio dostupne bespovratne pomoći iz Investicionog fonda za Zapadni Balkan. Ovo obezbjeđuje pravovremeno uključivanje čistog grijanja u sistem mreža čiji se početak izgradnje očekuje”, kaže Nataša Kovačević iz CEE Bankwatch Network.
U dijelu kratkoročnih mjera, nije jasno koji učinak se očekuje od predloženih subvencija na električnu energiju, ako je poznato da se većina domaćinstava se grije na ugalj i pelet, te shodno tome ne posjeduje adekvatne uređaje za grijanje na električnu energiju.
“Upitno je koliko je projekat toplifikacije baziran na uglju dobro rješenje kada je jasno da je pitanje vremena kada će se prestati koristiti ugalj, bilo iz ekonomskih ili ekoloških razloga. Trenutna energetska kriza se pogrešno interpretira u čitavom regionu na način da se sve zemlje moraju vratiti uglju kako bi obezbijedile energetsku stabilnost. Jasno je da su neke zemlje prosto na to primorane u ovom trenutnu, ali ugalj EU nije dugoročno rješenje za energetsku stabilnost, naprotiv sve zemlje EU osim Poljske imaju definisane datume kada će napustiti ugalj. Ulaganja u obnovljive izvore energije postaju sve intenzivnija i sve ove investicije razvijaju se ubrzanim tempom. Glavni razlog tome je cjenovna konkurentnosti obnovljivih izvora, ali sa druge strane su i svi negativni efekti uticaja sagorjevanja uglja prvenstveno na zdravlje ljudi, ali i zbog klimatskih ambicija i namjere da se smanje emisije CO₂”, dodala je Diana Milev Čavor iz NVO Eko-tim.
Sastanku su prisustvovali predstavnici Odbora, Agencije za zaštitu životne sredine, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Centra za ekotoksikološka istraživanja, Instituta za javno zdravlje, Ekološke inspekcije. Kao i predstavnici Elektroprivrede, Rudnika uglja, Eko fonda, Termoelektrane Pljevlja i nevladinih organizacija Breznica, Ozon i Grin Houm.
Prir. N.B.
