Trenutne stope upotrebe energije vjetra u evropskim zemljama nisu usklađene sa ciljevima EU o klimatskim promjenama, navodi se u izvještaju koji je u četvrtak (5. oktobra) objavila nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF.
Kapacitet energije vjetra u Evropi će se brzo proširiti u narednim godinama.
Nedavno revidirana Direktiva EU o obnovljivoj energiji postavila je cilj od 42,5% za vjetar, solarnu energiju i biomasu u ukupnom energetskom miksu EU do 2030. godine, što znači da će zemlje EU morati skoro da udvostruče svoje trenutne kapacitete za manje od jedne decenije.
Međutim, zemlje EU trenutno nisu na putu da postignu ovaj cilj, prema izvještaju WWF o energiji vjetra, objavljenom u četvrtak.
„Ambicije država članica za razvoj vjetra uglavnom su u skladu sa novim ciljevima direktive o obnovljivoj energiji – barem na papiru“, rekao je Arnaud Van Dooren, službenik za klimatsku i energetsku politiku u WWF Evropa.
„Pitanje je da li će moći da ih ispune“, dodao je on, rekavši da će zemlje EU morati da premaše te ciljeve kako bi ograničile globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusa, u skladu sa Pariskim sporazumom o klimatskim promjenama.
Planovi samo 10 zemalja EU je u skladu sa Pariskim sporazumom, koji zahtijeva 50% obnovljive energije do 2030. godine, dok ostatak rizikuje da zaostane.
Planiranje usredsređeno na ljude i prirodu
Da bi postigle ove ciljeve, zemlje članice EU će morati da ubrzaju svoje korišćenje energije vjetra, što zahtijeva holističko planiranje.
Prostorno planiranje zasnovano na ekosistemima i ljudima moglo bi da pomogne u smanjenju uticaja na životnu sredinu koji proizilaze iz brzog uvođenja tehnologija vjetra na kopnu i moru, navodi se u izvještaju, navodeći da je za to potrebna bliža saradnja između vlade, privatnog sektora i grupa civilnog društva.
Važno je da prelazak na 100% obnovljivu energiju ne ide na štetu prirode, naglašava se u izvještaju.
„Ako ćemo brzo proširiti energiju vjetra, a minimizirati uticaje na zajednice i prirodu, onda je veoma važno rano i efikasno planiranje koje paralelno uzima u obzir klimu, prirodu i društvene ciljeve“, rekao je Van Dooren.
„Širenje obnovljive energije zahtijeva holističko planiranje, inače bismo mogli da utičemo na samu prirodu i ljude koje želimo da zaštitimo.”
Podrška industriji
Države članice će takođe morati da ojačaju svoje administrativne kapacitete kako bi ubrzale procedure izdavanja dozvola, što je ključno usko grlo za korišćenje energije vjetra.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je novi paket energije vjetra tokom svog godišnjeg govora o stanju Unije u parlamentu u septembru, stavljajući fokus na vještine, brže izdavanje dozvola i stabilniji lanac snabdijevanja.
Ovu najavu pozdravilo je industrijsko udruženje WindEurope, koje kaže da visoka inflacija i poremećaji u snabdijevanju materijalom potrebnim za proizvodnju vjetroturbina stvaraju poteškoće evropskim proizvođačima.
„Proizvođači i dalje moraju da progutaju dodatne troškove i bore se da naprave velika ulaganja u nove proizvodne kapacitete“, rekao je portparol WindEurope.
Potreba za većim korišćenjem vjetra na moru i na kopnu takođe će se pretvoriti u sve veću potražnju za kvalifikovanim radnicima, sa povećanjem radne snage do 50% potrebnim da bi se ispunili novi ciljevi EU za obnovljivu energiju.
„Danas energija vjetra zapošljava 300.000 radnika u Evropi. WindEurope procjenjuje da će ovaj broj morati da poraste na najmanje 450.000 do 2030. godine“, rekao je portparol.
Finansiranje projekata energije vjetra takođe će biti od suštinskog značaja za postizanje ciljeva EU u pogledu obnovljive energije za 2030. godinu, dodao je portparol.
Prir. N.B.
Izvor: www.euractiv.com
