Crna Gora ima potencijala da do 2030. sprovede zelenu energetsku tranziciju

Crna Gora ima potencijala da do 2030. godine sprovede zelenu energetsku tranziciju i dostigne nultu stopu emisije ugljen-dioksida, ocijenio je u razgovoru za Ecoportal, poslanik u Skupštini i unverzitetski profesor, Branko Radulović.

Prelazak na obnovljive izvore energije

Radulović je, govoreći o ekologiji i prelasku na obnovljive izvore energije, kazao da imamo dovoljno stručnjaka iz ovih oblasti, ali da smatra da im nedostaje hrabrosti da realizuju projekte.

Kako je istakao, ima mnogo fondova za finansiranje projekata vezanih za obnovljive izvore, koji nude bespovratna sredstva, a moguće je dobiti i kredite od komercijalnih banaka sa grejs periodom od pet godina. 

 -Ekologija je kompleksna oblast. Lično sam napisao 12 Rezolucija koje su predate Vladi, a mnogi odjeljci u njima se odnose upravo na zelenu tranziciju. Bitan segment je energetika, a potom slijede industrija, transport i poljoprivreda. Detaljno sam izučavao i termoelektrane i čvrste fosile. Anuliranje oksida azota i sumpora ne predstavlja problem, kao ni smanjenje količine čvrstih čestica. Međutim, ostaje pitanje kako riješiti problem ugljen-dioksida. Kao dobar primjer može se navesti Island, gdje se u određenom postrojenju CO2 prevodi u čvrsti materijal nakon čega se vrši njegovo geološko skladištenje. Ipak, ova tehnologija je još uvijek veoma skupa – kaže Radulović.

Govoreći o hidroenegiji, Radulović je kazao da podržava izgradnju hidrocentrala, ukoliko se za lokaciju odabere klisura.

-Vodotok Pive je bogomdan za hidrocentrale jer rijeka protiče kroz kanjon i tu nema stanovništva. Prioritetno bi trebalo na toj lokaciji izgraditi četiri hidroelektrane koje bi bile jedna pored druge, u nizu. Napomenuo bih ovdje i reverzibile hidrocentale – postrojenja u kojima jedna ista količina vode može da se vrti vjekovima – dodao je Radulović.

Odgovarajući na pitanje šta će biti sa TE Pljevlja, Radulović je kazao da bi je trebalo zatvoriti do 2030. godine. 

-Rekonstrukcija će nas koštati 54 miliona eura, a godišnje ćemo  proizvoditi milion i po tona CO2. Trenutno jedna tona košta 30 eura, što znači da ćemo za nekoliko godina imati cijenu struje iz te TE u visini od 150 eura po MW, koja će uz distributivne gubitke iznositi i do 200 eura po MW. Na koji način će takav izvor energije moći da održi konkurentnost ako cijena energije iz vjetrogeneratora i fotonaponskih ćelija bude iznosila 60 ili 70 eura – kaže Radulović.

Problem TE „Pljevlja”

On je istako da je za TE „Pljevlja” potrebno napraviti cost-benefit analizu (analizu troškova).

-Moja zamisao je da formiramo tim, okupimo najbolje ljude i da napravimo potpunu analizu. Ja sam za opciju da se proglasi da će se TE „Pljevlja” zatvoriti do 2030. godine, i da se za 6 ili 7 godina sprovesti zelena energetska tranzicija u zemlji. Iako je takvo rješenje nepopularno, najprije zbog gubitka radnih mjesta, ono se uveliko sprovodi širom Evrope – pojasnio je Radulović.

Kada je u pitanju otpad, naš sagovornik ističe da prvo treba da se promijeni svijest građana, a da ćemo tek onda moći da razgovaramo o projektima proizvodnje energije iz otpada.

Dobar primjer, kako kaže, je Švedska, gdje se 20% energije dobija iz otpada. Radulović navodi i da bi trebalo kažnjavati nesavjesne građane koji otpad bacaju na ulicu.

-Singapur je svojevremeno bio najprljaviji grad, ali otkad su uvedene kazne od 100 dolara za bacanje smeća na ulici, više ga tamo nije bilo – kaže Radulović.

Potrebna nam je, kako navodi, još jedna deponija sa punom selekcijom otpada.

-Postojanje ovakve deponije omogućilo bi Crnoj Gori da proizvodi zelenu energiju koja je budućnost. Električna energija postaće glavno gorivo, kako u domaćinstvima, tako i u saobraćaju za električna vozila – navodi Radulović.

Elektrifikacija javnog saobraćaja

Kako je istakao, našoj državi je potrebana i elektrifikacija javnog saobraćaja, kako bi dostigli cilj da do 2030. godine ostvarimo nultu stopu emisije ugljen-dioksida.

Na pitanje šta misli o projektu bušenja crnogoskog podmorja i mogućem pronalasku nafte, Radulović smatra da postoji velika mogućnost da dođe do ekološkog incidenta.

-Ne može me niko ubijediti da se ekološki incident neće desiti prije ili kasnije i da neće imati uticaj na živi svijet koji je i ovako ugrožen upotrebom eksplozivnih naprava – zaključio je Radulović.

On napominje da je još 2014. godine predao Skupštini Prijedlog rezolucije o životnoj sredini, kako bi ista bila stavljena u proceduru.

U Prijedlogu rezolucije je naveo da postoji zabrinutost zbog neadekvatnog sprovođenja mehanizma procjene uticaja na životnu sredinu pri donošenju odluka o eksploataciji ugljovodnika, kao i pri izgradnji velikih infrastrkturnih i energetskih objekata koji mogu trajno devastirati životnu sredinu.

-Očuvana životna sredina jedna je od ključnih poluga ekonomskog rasta Evropske unije i izdvajaju se velika finansijska sredstva za njeno očuvanje. Sedmi akcioni program za životnu sredinu Evropske unije, na sveobuhvatan i obavezujući način, oblikuje cjelokupnu politiku i postavlja ciljeve za zaštitu žvotne sredine – zaključuje Radulović.

M. Lazarević 

Foto ilustracije: ecoportal.me,BBVA,The mobility house,Living in Montenegro, Biznis.rs

Čitajte još

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *