Za deset godina u Crnoj Gori uništeno više od 90.000 ha šuma

U Crnoj Gori u posljednjih deset godina u požarima je uništeno 90.139,33 ha šuma u državnom i privatnom vlasništvu. Obnova šuma je nešto što se aktivno radi i mora se raditi u kontinuitetu. To je proces koji traje, kako kroz prirodno obnavljanje, tako i kroz različite mjere sanacije i pošumljavanja koje se sprovode. Na osnovu Izvještaja o zdravstvenom stanju šuma iz 2020. godine konstatovano je da je zdravstveno stanje šuma na zadovoljavajućem nivou, kao i da dugoročna stabilnost i otpornost šuma nije ugrožena, saopšteno je Ecoportalu iz Uprave za šume.

Plan sanacije šuma

Kako su naveli u odgovorima dostavaljenim Ecoportalu, nakon požara koji su se desili 2012. godine, urađen je Plan sanacije za šume degradirane šumskim požarima u 2012. godini.

-Šume mogu biti oštećene ili uništene na osnovu brojnih različitih biotičkih i abiotičkih faktora, zbog čega se precizni podaci o ukupnoj količini oštećene ili uništene šume mijenjaju na dnevnom nivou. Najprecizniji podaci su o šumama koje su uništene tokom požara. Dinamički plan sanacije predviđao je realizaciju plana u narednih tri godine. Takođe, Uprava za šume 2019. godine izradila je Plan sanacije za šume degradirane djelovanjem abiotičkih i biotičkih činilaca na nivou državnih šuma, koji predstavlja nastavak aktivnosti nerealizovanog Plana sanacije šuma za šume degradirane požarima u 2012. godini, na sanaciji opožarenih površina i sanaciji štete u šumama nastale od biotičkih i abiotičkih činilaca u periodu 2015 – 2018. godine – kazali su iz Uprave za šume.

Oni su pojasnili i da požarišta sadnjom nije planirana na nepristupačnim terenima, terenima sa oskudnim slojem zemljišta i na površinama gdje je izvjesno brzo prirodno obnavljanje.

-Priprema terena za pošumljavanje, uklanjanje opožarenog podmlatka i žbunja, planirana je na površinama na kojima se očekuje prirodno obnavljanje, kao i na terenima planiranim za pošumljavanje sadnjom sadnica. Dinamički plan sanacije predviđa  realizaciju plana u periodu od 2019. do 2022. godine.

Godišnjim programima  gazdovanja i pošumljavanjima iz Planova sanacije, u periodu

Foto:Souttheast Agnet

2010-2020. godina ukupno je zasađeno sadnica:

Uprava za šume je, kako su kazali, nastojala da u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i nadležnostima, kao i politikom Vlade Crne Gore sprovodi različite aktivnosti na obnovi crnogorskih šuma. 

-S tim u vezi, organizovane su različite akcije zaštite šuma od biljnih bolesti, sanacije degradiranih površina, pošumljavanja i slično, kao i sprovođenje preventivnih mjera koje imaju veliki značaj. Obnova crnogorskih šuma predstavlja proces koji traje, koji je postojao i koji postoji u većoj ili manjoj mjeri, kako prirodnim putem tako i kroz realizaciju različitih akcija pošumljavanja i sanacije degradiranih površina pod šumom. Sigurno je da se prije svega mora raditi na reorganizaciji sistema upravljanja crnogorskim šumamama kako bi se pronašao najfunkcionalniji model kroz koji bi se moglo najadekvatnije odgovoriti svim izazovima sa kojima se crnogorsko šumarstvo suočava – saopštili su iz Uprave.

Nelegalna sječa i krađa šuma, pojasnili su da nisu jedini ni glavni problemi, al svakako jeste nešto sa čim se u kontinuitetu bore. 

Foto: DNA India

-Na osnovu Izvještaja o zdravstvenom stanju šuma iz 2020. godine konstatovano je da je obim evidentiranih i procesuiranih bespravnih sječa i drugih bespravnih aktivnosti niži u odnosu na prethodne godine, dok je u porastu broj podnesenih krivičnih prijava protiv počinilaca bespravnih radnji u određenim područnim jedinicama, što znači pojačanu aktivnost nadležnih službi zaštite šuma. Kod ovih problema, Uprava za šume ostaje nemoćna ukoliko nema podršku drugih relevantnih institucija sistema, obzirom da je riječ o sistemskom problemu koji zahtjeva sistemski odgovor. Potrebno je rigorozno sprovođenje i primjena svih propisa koji regulišu predmetnu materiju, kao i sporazuma koji postoje u oblasti borbe protiv bespravne sječe i trgovine. Takođe, neophodno je dalje usklađivanje legislative i poboljšanje organizacione strukture, kao i intenzivniji rad na edukaciji i jačanju svijesti društva i pojedinaca – istakli su iz Uprave za šume.

Upotreba drvne građe

Crna Gora mora prvenstveno zaštiti svoje šume na način da sve ono što se koristi u ekonomske svrhe treba i mora ostati na našim prostorima. Finalna prerada i proizvodnja finalnog proizvoda od drveta, koji bi državi donosio dodatni profit uz korišćenje državnih šuma je svakako nešto što treba podržati, samo je potrebno naći način na koji takav sistem regulisti i biti održiv.
-Sigurno je da će nakon izrade i objave Strategije razvoja šumarstva za naredni period biti jasno definisani stavovi između ostalog i po ovom pitanju, obzirom da će nakon detaljnih analiza prilikom izrade iste biti poznato koliko su takvi projekti održivi, isplativi, kolikav je uticaj na životnu sredinu, na šumski resurs i brojne druge stavke – kazali su iz Uprave. 

Upotreba drvne građe

Crna Gora mora prvenstveno zaštiti svoje šume na način da sve ono što se koristi u ekonomske svrhe treba i mora ostati na našim prostorima. Finalna prerada i proizvodnja finalnog proizvoda od drveta, koji bi državi donosio dodatni profit uz korišćenje državnih šuma je svakako nešto što treba podržati, samo je potrebno naći način na koji takav sistem regulisti i biti održiv.
-Sigurno je da će nakon izrade i objave Strategije razvoja šumarstva za naredni period biti jasno definisani stavovi između ostalog i po ovom pitanju, obzirom da će nakon detaljnih analiza prilikom izrade iste biti poznato koliko su takvi projekti održivi, isplativi, kolikav je uticaj na životnu sredinu, na šumski resurs i brojne druge stavke – kazali su iz Uprave. 

Uticaj klimatskih promjena

Globalni uticaj klimatskih promjena na šumski resurs ima svakako velike razmjere, a u prilog toj konstataciji govori i nedavno potpisana Deklaracija o šumama i korišćenju zemljišta kojom se reafirmiše posvećenost zaustavljanju gubitka šuma i degradacije zemljišta do 2030. godine. 

-Međutim, šumski resurs izložen je i brojnim drugim uticajima, čiji intenzitet je različit u zavisnosti od lokaliteta i prirodnog okruženja. Tako razlikujemo djelovanje abiotičkih faktora, atmosferskih taloga (kiša, snijeg, inje, led i grad), šumskih požara i biotičkih faktora (organskih) koji podrazumjevaju: šumske gljive, bakterije koje prouzrokuju bolesti na šumskom drveću (fitopatogene bakterije), parazite i poluparazitske biljke, šumski korov, štetne šumske insekte, neke šumske štetne glodare, domaću stoku i na kraju čovjeka. Ono što u najvećoj mjeri nanosi veliku štetu su svakako požari, zatim različite biljne štetočine i bolesti, bespravne sječe i uzurpacije, namjerno krčenje šume, zagađenost životne sredine i slično. Što prije postanemo svjesni značaja šumskog resursa kao pojedinci uspjećemo da ga u većoj mjeri zaštitimo – istakli su iz Uprave.

Foto: Euronews

Kako su pojasnili, šume i šumski ekosistem od ključnog je značaja za socijalni, ekonomski i ekološki razvoj. 

-Obzirom na činjenicu da je Crna Gora prepoznata kao država izvanrednih prirodnih ljepota i strateški opredijeljena za razvoj turizma i poljoprivrede (organska proizvodnja), očuvanje šumskog ekosistema veoma je važno za stabilnost i budući razvoj Crne Gore. Šume su prirodni ekosistem, opšte javno dobro koji čovjeku, divljoj fauni i biljkama pruža veliki broj usluga i proizvoda. Upravljanje i gazdovanje šumama treba da u što većoj mjeri ima za cilj ispunjavanje svih funkcija šuma, na održiv i izbalansiran način. U tome imperativ mora biti zaštita prirode, nedrvnih proizvoda, očuvanje faune, zaštita šuma i rekreacija i turizam – dodali su iz Uprave.

Programi gazdovanja šumama

Crnogorskim šumama se gazduje na odnovu Programa gazdovanja šumama koji se donose na period od 10 godina za određenu gazdinsku jedinicu. Svi Programi gazdovanja šumama, koji se izrađuju za područja Gazdinskih  jedinica, sadrže poglavlje   „usklađenost Programa sa smjernicama i uslovima zaštite prirode”. 

-Smjernice i uslove zaštite prirode obezbjeđuje Agencija za zaštitu prirode i  životne sredine. Na osnovu dostavljenih smjernica iIi uslova, Uprava za šume prilagođava mjere gazdovanja šumama zadatim smjernicama iIi uslovima. Biodiverzitet je ugrožen u onoj mjeri u kojoj su ugrožene i crnogorske šume, u smislu djelovanja onih faktora poput velikih požara, kada smo gotovo nemoćni da djelujemo. Sve preventivne mjere kao stalni monitoring se preduzimaju u kontinuitetu, ali svakako će se i u narednom periodu aktivno raditi na što boljem i razvijenijem sistemu zaštite biodiverziteta – pojasnili su iz Uprave.

Potencijal i značaj šuma je ogroman i može biti valorizovan na brojne načine. Obzirom na bogatstvo šuma kojim Crna Gora raspolaže, neophodno je da budemo što odgovorniji prema tom resursu koji je od ogromnog značaja za razvoj naše države. 

-Neophodno je uspostaviti održivo gazdovanje šumskim resursom i početi šumama vraćati bar dio onoga što su godinama u nazad one nama pružile. Treba napomenuti da je u toku izrada nove Strategije razvoja šumarstva u kojoj će biti predstavljene sve aktivnosti, projekti i planovi koji će se realizovati u narednom periodu – navodi se u odgovorima.

Vlada Crne Gore je na sjednici od 28. oktobra 2021. godine, na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usvojila zaključke kojim se zadužuje Nacionalni koordinacioni savjet za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije da preduzme aktivnosti u cilju sprječavanja dalje devastacije prirodnih resursa Crne Gore, koje podrazumjeva svakako i šume. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao organ nadležan za nadzora rada Uprave za šume i zadužen za kontrolu, iniciralo je formiranje međuresorske radne grupe u cilju utvrđivanja razmjera nelegalnih aktivnosti u šumarstvu, koja je na osnovu dobijenih podataka takođe insistirala na intenziviranju svih pomenutih aktivnosti.

M. Lazarević

Čitajte još