Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Prva u svijetu plutajuća solarna elektrana postavljena na visokoj nadmorskoj visini – u Švajcarskim Alpima

Prvu planinsku plutajuću solarnu elektranu na svijetu postavila je u decembru 2019. godine, u Švajcarskim Alpima, kompanija Romande Energie, glavni snabdjevač električnom energijom u Švajcarskoj. Elektrana se nalazi na nadmorskoj visini od 1.800 metara.

Vodeći projektant za plutajuće solarne elektrane i korištenje energije vjetra u kompaniji Romande Energie, Giljem Fuč (Guillaume Fuchs), kazao je da su na ideju došli još 2012. godine.

-Razmišljali smo o načinima na koje bismo iskoristili branu za dodatnu proizvodnju električne energije. Najprije smo uzeli u razmatranje snagu vjetra, ali je ta opcija imala suviše ograničenja. Potom smo razmatrali projekat sa plutajućim solarnim panelima. Na samom početku istraživanja postalo je jasno da su fotonaponski sistemi i planinsko okruženje dobar spoj. Pilot projekat je postavljen na površini akumulacije Lac des Touls u švajcarskom kantonu Vale. Testirani sistem proizveo je 50% više električne energije u odnosu na sličan sistem postavljen u dolini, na nižoj nadmorskoj visini. 

Plutajuća struktura

Instalacija zauzima površinu od 2.240 kvadratnih metara, a fotonaponski paneli su raspoređeni preko ukupno 35 od 36 pontona koji nose strukturu, pri čemu jedan ponton nosi 40 panela. 

Pontoni su napravljeni od polietilena, dok je noseća konstrukcija za panele aluminijumska.

Solarni paneli su dvostrani i napravljeni su od stakla. Sastavljeni su na zemlji u blizini jezera, a zatim su helikopterom prebačeni do plutajuće konstrukcije. Kompletna struktura pokriva manje od 2% površine vještačkog jezera na brani Toules.

Solarni paneli se zagrijavaju tokom proizvodnje električne energije zbog čega dolazi do otapanja sniježnih nanosa. Na taj način se održava efikasnost proizvodnje u zimskim vremenskim uslovima.

Solarna elektrana nema negativan uticaj na životnu sredinu. Brojne ekološke grupe su potvrdile, da u ovom konkertnom slučaju, projekat ne ugrožava nijedan ekosistem u jezeru.

Tri ključna faktora su omogućila ovoj solarnoj farmi, postavljenoj na visokoj nadmorskoj visini, da proizvede i do 50% više energije u odnosu na onu postavljenu u nižoj regiji. To su: niže temperature, jači UV zraci i svjetlost koju reflektuje okolni snježni pokrivač.

Ovaj projekat, prvi te vrste na svijetu, privlači veliko interesovanje elektroenergetskih kompanija širom svijeta, dok je u regionu označen kao turistička atrakcija.

Osim što se može pohvaliti zapanjujućim pogledom, projekat je osvojio prestižnu švajcarsku nagradu Watt d’Or 2021, za najbolju inovaciju u oblasti obnovljivih izvora energije.

Solarni projekat Lac des Toules do danas je koštao 2,15 miliona eura. Trenutno proizvodi 800.000 kWh električne energije godišnje, što je dovoljno za napajanje 220 domaćinstava.

Da li su plutajuće solarne elektrane na velikim nadmorskim visinama budućnost?

Ovakva postrojenja sigurno imaju potencijal. Međutim, pilot projekat prvo mora da pokaže da je izvodljiv tokom probnog perioda od dvije godine. Bilo mu je potrebno šest godina i deset mjeseci da počne sa radom, a investicije razvoja i primjene tehnologije su iznosile preko 2,2 miliona eura. Ipak, kompanija planira proširenje kapaciteta na jezeru Toules, kao i postavljanje plutajuće solarne elektrane na drugom jezeru u okolini.

Prir. M.L.

Izvor: euronews.green, House of Switzerland

Foto ilustracije: Bulletin.ch,House of Switzerland

Pratite ECOPORTAL.ME na Instagramu

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Vlada izdala UT uslove za izgradnju vjetroelektrane na Sinjajevini

ECO MNE

Izgradnja gasne elektrane i LNG terminala dobra opcija ukoliko se ispune pretpostavke koje se tiču zaštite životne sredine

ECO POLIS

BEOGRAD: Bez razvoja energetskog sektora nema daljeg privrednog razvoja