Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Inovativni poljoprivredni procesi

Projekat Sahara Forest: Ozelenjavanje pustinje

U vreme Julija Cezara, Sahara – koja je imala dramatično drugačiju klimu i ekosistem – smatrana je rimskom žitnicom. Oko 200 godina, Sjeverna Afrika je snabdijevala oko dvije trećine ukupne gradske ponude žitarica. To je rezultiralo krčenjem šuma, povećanom slanošću zemljišta i gubitkom minerala. Sada je sušna, neplodna pustinja jedno od najvećih i najsušnijih prostranstava na svijetu.

Foto: Sahara Forest Project

Predviđa se da će do 2050. godine na planeti živjeti 9,3 milijarde ljudi. Obezbjeđivanje dovoljno zemlje, svježe vode i struje za tako ogromnu populaciju zahtijevaće više od zaustavljanja destruktivnih efekata klimatskih promjena, poput dezertifikacije.

Ambicija projekta Sahara Forest je da pustinje u svijetu ponovo učini plodnim, ujedno obnavljajući vegetaciju. Tim inženjera, arhitekata, biologa, ekologa i biznismena okupio se da stvori koncept zasnovan na jednostavnoj, ali velikoj ideji: Zašto ne iskoristiti provjerene ekološke tehnologije i uzeti ono čega imamo dovoljno – slanu vodu, sunčevu svjetlost i pustinjsko zemljište – da proizvedemo ono što nam je najviše potrebno? Održivu hranu, vodu i energiju.

Sve što im je potrebno je nisko ležeće područje pustinje koje je blizu okeana kojih, kao i ljudi, Zemlja ima u izobilju.

Foto: Sahara Forest Project

Zasnovan na pretpostavci da moramo da pronađemo holističkiji pristup za uspješno suočavanje sa izazovima u vezi sa energetskom bezbijednošću, kao i bezbjednošću hrane i vode, novi cjevovod za slanu vodu Sahara Forest projekta, koji je završen krajem ljeta 2021, prenosi vodu iz Crvenog mora – cijevi morske vode do inovativnih biopostrojenja u kojima se klasteri tehnologija za isparavanje solarne i slane vode kombinuju za proizvodnju biogoriva i električne energije, kao i usjeva za hranu i prečišćavanje vode.

Sistem je dizajniran da ujedini tehnologiju uz minimiziranje i ponovnu upotrebu otpada – i nevjerovatno, ali je projekat već realizovan u pustinji izvan grada Akabe u Jordanu.

„Koristeći slanu vodu i sunčevu svjetlost kao glavne ulazne faktore, kombinujemo postojeće ekološke tehnologije na nove načine za proizvodnju hrane, vode i energije u pustinjskim oblastima, dok istovremeno obnavljamo vegetacijom zemljište oko farmi“, objašnjava Magnus Borgen, direktor za institucionalne odnose i komunikacije u projektu Sahara Forest. „Srce i duša” koncepta su pozitivne sinergije koje nastaju kada se različite tehnologije povežu na nove načine.”

Foto: Sahara Forest Project

Plastenici hlađeni slanom vodom obezbjeđuju pogodne uslove za uzgoj koji omogućavaju cjelogodišnju kultivaciju povrtarskih kultura visoke vrijednosti, čak i u pustinjskim uslovima. 

„Korišćenjem morske vode za obezbjeđivanje evaporativnog hlađenja i ovlaživanja, potrebe za vodom za usjeve su minimizirane, a prinosi maksimizirani uz minimalni ugljenični otisak.”

Ostale osnovne tehnologije uključuju sistem desalinizacije reverznom osmozom, solarne panele za proizvodnju toplote za pogon parne turbine, kompjuterski kontrolisanu unutrašnju klimu i kontrolu navodnjavanja, biološku kontrolu štetočina, usjeve na otvorenom za obnovu zemljišta i agrovoltaiku.

Promišljanjem tradicionalnih proizvodnih sistema, restorativni pristup je i komercijalno održiv. Ideja je prvi put predstavljena na Samitu UN o klimi u Kopenhagenu 2009. Bivši državni lideri koji predstavljaju Madridski klub, kao što je Gro Harlem Brundtland, izjavili su da „uz javno i privatno finansiranje, koncept ima sve ključne elemente za otključavanje revegetacije pustinje”.

Foto: Sahara Forest Project

Lansirna stanica projekta Sahara Forest u Jordanu je inaugurisana 2017. godine pod pokroviteljstvom Njegovog Veličanstva kralja Jordana Abdulaha II i Njegovog Kraljevskog Visočanstva Prestolonaslednika Haakona od Norveške. Demonstracioni centar se nalazi odmah preko granice sa Izraelom, samo nekoliko kilometara od granice sa Saudijskom Arabijom.

U partnerstvu sa Korporacijom za razvoj Akaba je 2020. godine uspostavljen cjevovod slane vode od Crvenog mora do pet kilometara u unutrašnjost.

Magnus je rekao da je ključna promjena u tome što postoji mogućnost da se potrošačima pruži povrće koje je proizvedeno na inovativan način štiteći klimu i vodu. Poslovni dogovor sa BAMA-om, najvećim uvoznikom povrća u Norveškoj, znači da izvoze vrhunsko povrće iz pustinje do skandinavskih kupaca koji su orijentisani na održivost, počevši od paprike i slatkog krompira.

„Ovo pokazuje veliki poslovni interes i omogućava pustinjskim zemljama da dođu do novih tržišta sa novim proizvodima. Vizija je da se takođe stvore revegetacija i zelena radna mjesta kroz profitabilnu proizvodnju održive hrane, slatke vode, biomase i energije“, kaže Magnus. “Mi to zovemo ‘restorativnim rastom’.”

Magnus dodaje da se 12 od 17 zemalja sa najvećim problemom vode u svijetu nalazi u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, a Jordan je peta najsiromašnija zemlja na svijetu kada su u pitanju slatkovodni resursi, prema nedavnoj studiji iz 2019. Instituta za svjetske resurse.

„Povećanje tradicionalne poljoprivrede koja bi služila i lokalnim i stranim tržištima stvorilo bi štetan i neodrživ efekat na nivoe podzemnih voda. Za naše klijente, projekat Sahara Forest im omogućava da dobiju vrhunske prehrambene usjeve bez opterećivanja lokalnih zaliha svježe vode. Koristeći solarnu energiju u procesu i ozelenjavajući pustinje napolju, drastično smanjujemo emisiju CO₂ u poređenju sa drugim tradicionalnim operacijama staklenika u regionu.”

Foto: Sahara Forest Project

Obzirom da je poljoprivredni sektor veliki dio problema, uključujući emisije CO₂, nedostatak vode, degradacija životne sredine, Magnus se nada da projekat Sahara Forest može doprinijeti rješavanju tih problema. 

„Rješavanje pitanja vezanih za relaciju voda-energija-hrana je apsolutno imperativ za postizanje političke i društvene stabilnosti, sigurnosti hrane i klimatski pametnog razvoja”, dodaje Magnus.

Ovaj projekat nas sve podstiče da razmišljamo o poljoprivrednim proizvodima koje konzumiramo. Da li ste dio problema ili dio rješenja za naredne decenije? Da li farmeri koriste fosilnu energiju ili obnovljivu energiju? Da li se vodnim resursima u vašem regionu upravlja na dobar, održiv način? Kako se koristi zemljište i da li poljoprivredna industrija pomaže ili zamara lokalni ekosistem?

Video: Sahara Forest Project

Prir. N.B.

Izvor: www.atlasofthefuture.org

Naslovna fotografija: Sahara Forest Poject

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Revitalizacija životne sredine kroz projekat NERA: Partnerstvo Opština Tuzi i Peć

ECO POLIS

Projekat Sahara Forest: Ozelenjavanje pustinje

ECO POLIS

Holandska kompanija pravi kožu od manga