Nakon uspješnog učešća na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture u Veneciji, izložba „Svetlana Kana Radević – Poslijeratna arhitektura između centra i periferije” otvorena je u Podgorici.
Gradonačelnik Ivan Vuković, kazao je da Kanino djelo predstavlja izuzetan doprinos afirmaciji i razvoju crnogorske arhitekture i da ujedno reprezentuje i najveće vrijednosti jugoslovenske poslijeratne modernističke arhitekture.
–Do posljednjeg daha željela bih da budem i ostanem — arhitekta, govorila je Svetlana Kana Radević. Tako je i bilo. Odrasla je u ratom razorenom Titogradu. Kasnije je govorila da je zamišljala da tako izgleda pakao. Ruševine, koje su oblikovale slike njenog djetinjstva, probudile su kod Kane želju da pomogne svom gradu i da ga učini ljepšim. Uprkos brojnim izazovima tog vremena, uspjelo joj je! U dobroj mjeri zahvaljujući njenim projektima, današnjim simbolima Podgorice, Titograd je značajno izmijenio svoj lik – kazao je Vuković.
Kako je dodao, njena stvaralačka izvrsnost i skladna mjera između modernog i tradicionalnog ogledaju se u djelima poput Spomenika palim borcima Lješanske nahije na Barutani, Hotela Podgorica, Autobuske stanice u Podgorici, Spomen-obilježja u krugu nekadašnjeg Duvanskog kombinata, i drugim.
-Svetlana Kana Radević bila je, po mnogo čemu, ispred svog vremena. Uz posvećen rad na razvoju arhitekture, zalagala se za ideje emancipacije i građanske kulture, potvrđujući da njena profesija ima značajan uticaj, ne samo na estetske i ambijentalne, već i na društvene osobenosti sredine u kojoj nastaje. Arhitektura je za nju predstavljala svojevrsnu poetiku, ali i etiku života. Samim tim, ova postavka poziva na dijalog o zajedničkom djelovanju i zalaganju za univerzalne vrijednosti u stvaranju arhitekture, planiranju javnog prostora, i ukupnog ambijenta u kome živimo – istakao je Vuković.
Kustoskinja izložbe, Dijana Vučinić, kazala je da je izložba realizovana zahvaljujući povjerenju Kanine porodice na čelu sa Tamarom Goliš. Prethodno je izložba već naišla na pozitivne kritike brojnih svjetskih medija.
–Kada se suočimo direktno sa Kaninim opusom otvaramo potpuno drugačiji svijet, ulazimo u duboku sintezu njenih etičkih i profesionalnih stavova kada su u pitanju grad i arhitektura, njenog širokog poznavanja tada savremenih tendencija u arhitekturi, tehnologija gradnje i vernakularnih metoda – dodala je Vučinić.
Podsjećamo, Uprava za zaštitu kulturnih dobara nedavno je donijela Rješenje kojim se hotelu „Podgorica“ koji je djelo arhitektice Radević, utvrđuje status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
-Gotovo 84 godine nakon rođenja arh. Svetlane Kane Radević, 54 godine nakon što je zgrada hotela „Podgorica“ nagrađena saveznom „Borbinom“ nagradom, devet godina nakon što je NVO „Arhitektonski forum“ predala prvu inicijativu za zaštitu ovog i drugih vrijednih objekata moderne arhitekture u Crnoj Gori i šest godina nakon što je započeta skandalozna izgradnja solitera tik uz njegove zidove, hotel „Podgorica“ napokon je i zvanično prepoznat i zaštićen kao nepokretno kulturno dobro – saopštili su iz NVO.
Hotel Podgorica, sagrađen 1967. godine, jedinstveno je djelo prve crnogorske arhitektice Svetlane Kane Radević, koja je za taj projekat dobila republičku i „Borbinu” nagradu, što je bilo najviše priznanje za arhitekturu u bivšoj Jugoslaviji.
Najveća specifičnost objekta je riječni kamen uklesan u spoljne zidove hotela. Lokacija, arhitektura i usluga, skupa, čine ovaj hotel, koji nosi ime glavnog grada, jedinstvenim.
Prir. M.L.
