Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Kako klimatske promjene utiču na pojavu suša, požara i poplava u Crnoj Gori i regionu?

PODGORICA – Višegodišnje analize koje Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju sprovodi za potrebe praćenja klimatskih promjena ukazuju da se suše češće javljaju, da traju duže i da su praćene visokim temperaturama, kazala je, u untervjuu za Ecoportal, Mirjana Ivanov, načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu.

Govoreći o brojnim poplavama i požarima, koji su zadesili region, ona je dodala da su ta dešavanja učestalija u periodu od 2001-2021. u odnosu na klimatološku normalu za period 1961-1990. 

Toplotni talasi i suše

-Učestalije su suše praćene toplotnim talasima, koje stvaraju uslove pogodne za šumske požare. Zatim, učestalije su jake kiše koje dovode do poplava, a i olujne nepogode.

Mirjana Ivanov, načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu

Kada je u pitanju Crna Gora statistčki značajna promjena postoji u dnevnom intenzitetu padavina za sva tri grada sjevernog regiona (Žabljak, Pljevlja i Kolašin). U Pljevljima je broj dana sa veoma jakim padavinama takođe značajno povećan – istakla je Ivanov.

Kako je dodala, u sva tri grada središnjeg regiona (Cetinje, Nikšić i Podgorica) postoji značajan porast od 5 odsto najvećih količina padavina. 

-U Nikšiću i Podgorici evidentne su i promjene u broju dana sa veoma jakim padavina (preko 60mm), povećava se značajno dnevni intenzitet padavina, dok je u Podgorici u porastu i maksimalna petodnevna količina padavina. U gradovima primorskog regiona (Herceg Novom i Baru) nema značajnih promjena indikatora ekstremnih padavina. Negativan trend imaju: broj dana sa velikim padavinama (preko 60mm), maksimalne 5-dnevne količine padavina u Herceg Novom, kao i 5 odsto najvećih količina padavina – kazala je Ivanov.

Foto: Aktuelno.me – Poplave u Nikšiću 2019.godine

Kako je dodala, Crna Gora spada u područje koje je osjetljivo na klimatske promjene.

-Pripadamo regionu jugoistočne Evrope za koji projekcije klime ukazuju na češće pojavljivanje suša i toplotnih talasa u budućnosti .

Mirjana Ivanov, načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu

Ona je kazala da, prema praćenju i procjeni klime koje sprovodi ZHMS posljednjih šest godina od 2015. do 2020. bile su ekstremno tople godine. 

-Količina padavina se u Crnoj Gori mijenjala u kategorijama vrlo sušno, sušno, normalno i kišno. Pri tome treba imati u vidu da se suša uzastopno pojavljivala 2017, 2018, 2019. godine u kasnu jesen i zimi, kao i da je zima 2019/2020 bila sušna do vrlo sušna na većem dijelu Crne Gore. U pomenutim godinama suša se razvijala od meteorološke do poljoprivredne i hidrološke. Između sušnih godina ili uzastopnih sušnih godina, dešavale su se jake kiše koje su dovodile do poplava u pojedinim krajevima Crne Gore.Takve su bile npr.: poplave 2009/2010 u oblasti Skadarskog jezera (velike materjalne štete), zima 2012/2013 vrlo intenzivna sezona ciklona, snijeg 2012. izazvao kolaps u Crnoj Gori – pojasnila je naša sagovornica.

Foto: CDM – Jake kiše koje su izazvale velike poplave, Skadarsko jezero

Sektori koji su najviše pogođeni klimatskim promjenama, kako je kazala su – poljoprivreda, vodoprivreda, šumarstvo, zdravlje.

Ona je pojasnila i da klimatske promjene ne mogu narednih godina uticati na nivo Jadranskog mora.

-Trend osmotrenog rasta nivoa mora odnosi se i na naš dio. Prema raspoloživim podacima postoji blagi trend rasta. Klimatske promjene narednih godina ne mogu uticati na nivo Jadranskog mora jer je u pitanju spora promjena. Kada se radi o projekcijama budućeg nivoa mora kod nas, basen Jadrana je iz više razloga još uvijek teško preciznije izmodelirati u tom smislu, premda podaci iz projekta CAMP (tj. Upravljanje obalskim pojasom Crne Gore) ukazuju da se može očekivati porast od 96 cm u odnosu na nulu Trsta od 27 cm. Te vrijednosti se već dešavaju tokom oluja – pojasnila je Ivanov.

Ona je dodala i da budući pčelari i poljoprivrednici treba da strahuju od klimatskih promjena ukoliko ne preduzmu odgovarajuće mjere koje podrazumjevaju primjenu novih saznanja i tehnologija.

Zabrinjavajuće činjenice

-Zabrinjavajuće je što je u odnosu na protekle 3 godine, tj. 2015, 2016, 2017, jedino 2018. godina (za koju se kaže da je 4. najtoplija godina od kada postoje mjerenja) otpočela u uslovima La Ninje (periodično hlađenje površine okeana u tropskom djelu Pacifika. La Ninja ima privremeni efekat gobalnog hlađenja) kada bi se po pravilu očekivale niže globalne temperature. I pored toga što svjetska zajednica ulaže napore da se dalji rast temperature ograniči na ispod 20C, zabrinjava i činjenica da koncentracija CO2 i dalje raste i to za 2.5 ppm/godini u periodu 2012-2016. u odnosu na pre-industrijski period. Inače, opstanak CO2 u atmosferi je dug, pa tako 40 odsto ostaje u atmosferi 100 godina, 20 odsto ostaje 1000 godina, i 1 odsto ostaje 10 000  godina.

Katastrofe se jedino mogu ublažiti. Naročito su važna pravovremena upozorenja na hidrometeorološke hazarde. Na taj način se pomaže u preduzimanju mjera zaštite i planiranju aktivnosti u cilju smanjivanja štetnih efekata.

Mirjana Ivanov, načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu

Naša sagovornica je istakla da je uticaj ljudskih aktivnosti na klimatski sistem potvrđen, te i da to proizilazi iz osmotrenog povećanja koncentracije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi, pozitivnog  ukupnog radijacionog forsiranja, osmotrenog zagrijavanja i razumijevanja načina na koji funkcioniše klimatski sistem. 

-Brojna i sve kvalitetnija osmatranja ukazuju da se klimatske promjene dešavaju i da je vrlo vjerovatno čovjek odgovoran za njih. Npr. satelitska osmatranja pokazuju da je emisija toplotne energije u atmosferu manja nego ranije, i da se to smanjenje poklapa sa apsorpcionim dužinama ugljendioksida i metana – zaključila je Ivanov.

M. Lazarević

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

Čitajte još

ECO POLIS

Ljeto 2022. godine najtoplije u Evropi od kada postoje mjerenja

ECO MNE

Na koji način su klimatske promjene povezane sa pojavom poplava i suša

ECO POLIS

Godina suše i vrućina