Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Simpozijum energetike okupio stručnjake iz regiona i Evrope

Energetska tranzicija u regionu: Inovacije i potencijal obnovljivih izvora

Proteklog vikenda je završen drugi po redu Simpozijum energetike u organizaciji Elektroprivrede Crne Gore pod nazivom NET 2023. Cilj ovog simpozijuma je upoznavanje javnosti sa izazovima u oblasti energetike.

Foto: Ecoportal

Milutin Đukanović, predsjednik Elektroprivrede Crne Gore, objašnjava: “Net znači mreže, a skraćenica znači Nove energetske tehnologije.”

Đukanović ističe ponos što je Crna Gora domaćin ovog eminentnog skupa u oblasti energetike. On naglašava da su prepoznati u regionu i šire, te da su koraci koje preduzimaju značajni ne samo za Crnu Goru već i za šire okruženje. Na simpozijumu se raspravljalo o energetskoj tranziciji, skladištenju zelene energije i smanjenju emisije CO₂. 

„Energetika je istorijska šansa za Crnu Goru. Ono što je nafta za Saudijsku Arabiju, to je solarna energija za Crnu Goru. Mi tu šansu ne smijemo da propustimo. Vidimo da mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore imaju ogromne probleme sa energetskom nezavisnošću i energetskom stabilnošću, ali mislimo da je Crna Gora na pravom putu da ostavari dobit u ovoj energetskoj tranziciji”, kazao je Đukanović.

Nikola Rovčanin, direktor Elektroprivrede Crne Gore, ističe da je Crna Gora i Budva postala središte energetike na regionalnom i međunarodnom nivou. On naglašava da je Crna Gora otvorena za saradnju i razmjenu znanja i iskustava u oblasti energetike. Rovčanin ističe da su već postigli značajne rezultate u energetskoj tranziciji i da očekuju nove rekorde u budućnosti.

Predsjednik Saveza energetičara, prof. dr Nikola Rajaković,  naglašava da je saradnja sa Elektroprivredom Crne Gore zasnovana na zdravim principima i razvoju struke. 

„Čini mi se da smo i sa aspekta energetske tranzicije prešli onu kritičnu tačku kada smo morali uvjeravati i stručnu javnost da je zelena tranzicija i zeleni kilovat sati, odnosno dekarbonizacija, pravi put ka nekom optimalnom energetskom miksu. Projekat građanska energija koji se u Crnoj Gori, ja bih rekao veoma uspješno sprovodi, izgleda krajnje obećavajuće, što je dovelo i do otvaranja novih radnih mjesta. To je zamjena tona uglja u našim termoelektranama. Prva strana je energetika kao takva, druga strana je privreda i njen uticaj na privredu, a treća strana je brzina tehnoloških promjena. Ta brzina tehnoloških promjena kojoj mi svjedočimo u ovih zadnjih desetak godina je zaista impresivna. Imamo vrlo obećavajuće rezultate u razvoju tehnologija i u pogledu efikasnosti solarnih panela i u pogledu kako koristimo baterije i šta ćemo od toga da imamo”, kazao je Rajaković.

Na pitanje o alternativama uglju i termoelektranama, Nikola Rajaković ističe da je energetska tranzicija usmjerena ka postepenom smanjenju upotrebe fosilnih goriva, uključujući i ugalj. On naglašava da je cilj postići održivi energetski sistem koji se oslanja na obnovljive izvore energije.

Foto: EPCG

„TE „Pljevlja” će raditi još izvjestan broj godina, kada će to stati i na koji način ne zna se. Vi više ne možete dobiti novac ni za rekonstrukciju termoelektrane. Čak je i Kina 2060. godinu zacrtala da zatvara apsolutno sve ono što zagađuje okolinu. Prema tome, termoenergetika je nama služila oko 100 godina, lijepo je odradila taj posao, tu eru mi zovemo era karbona, sada je ta era na samom kraju i mi idemo u drugu eru, koja se zove vodonična era i krećemo se tehnološki ka tome. To će već naredna generacija odraditi. Dakle, moje mišljenje je vrlo precizno Komarnica da, drugi blok u TE „Pljevlja” ne”, zaključio je Rajaković.

Uz ove alternative, Rajaković naglašava i važnost razvoja tehnologija za skladištenje energije, kako bi se prevazišli izazovi vezani za promjenjivu prirodu obnovljivih izvora energije poput solara i vjetra. Skladištenje energije omogućava skladištenje viška energije za korišćenje u periodima kada izvori nisu dostupni, što doprinosi stabilnosti elektroenergetskog sistema.

Na kraju, Rajaković ističe da je važno da se države, industrija i građani angažuju u održivom razvoju energetike kako bi se postigla energetska nezavisnost i smanjila emisija štetnih gasova.

Na isto pitanje o energetskim alternativama Đukanović je kazao da se moramo „prilagođavati energetskoj tranziciji koja je trenutno na sceni u čitavoj Evropi i imaćemo probleme ukoliko ne budemo imali dovoljnu količinu zelene enregije, jer se uvode tzv. takse borderi (eng. Carbon Border Adjustment Mechanism) na emisiju štetnih gasova, odnosno CO₂.” 

„Te takse su strahovito visoke i mi ako ne budemo imali dovoljno zelene energije, dolazimo u opasnost da u određenom periodu nećemo moći da izvozimo našu električnu energiju. Radimo trenutno ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja” koja je vrijedna gotovo 80 miliona eura. Tu pokušavamo da maksimalno budemo odgovorni u cilju realizacije energetske tranzicije”, dodao je Đukanović.

On je naveo i nekoliko projekata koje je EPCG realizovala poslednjih godina, a koji će doprinijeti lakšoj energetskoj tranziciji, kao što je projekat SOLARI 3000+ i 500+, gdje je instalirano preko 2000 malih solarnih elektrana, a očekuje se da taj projekat bude gotov u narednih mjesec dana. 

Foto: EPCG

Takođe je započeta realizacija projekta SOLARI 5000+, što je 70 MW na krovovima potrošača. Naveo je da vrlo brzo potpisuju ugovor o finansiranju vjetroparka „Gvozd” (70MW), aktivno rade na prevođenju poplavnog talasa rijeke Zete u jezero Krupac, a samim tim i spajanje jezera Krupac sa jezerom Slano, takođe je u planu izgradnja osmog agregata snage 54 MW na Perućici. 

„Usvojili smo i drugu poslovnu filozofiju da hidroenergetsku infrastrukturu koristimo za priključenje solarnih elektrana. Sjetite se da smo prošle godine imali sušu 5 mjeseci, zamislite da smo imali toliku snagu solarnih elektrana, umjesto ogromnog gubitka bi imali dobit i u ljetnjim mjesecima. Takođe imamo veoma značajne projekte koji se odnose na Skadarsko jezero, to su projekti vrijedni milijardu eura sa kojim bi riješili i vodosnabdijevanje i imali izgrađenu elektranu od 400 MW, takođe dva solarna parka Velje brdo i Briska gora”, ističe Đukanović.

Takođe je naveo da su uradili studiju izvodljivosti za gasne elektrane, snage 400 MW, dok se aktivno radi na hidroelektrani Komarnica.

„Imamo iznenađujuće dobre rezultate za hidroelektranu Kruševo, ozbiljno razmišljamo o kaskadama na Morači gdje ona ne bi izašla iz svog korita, tu bi imali energetiku spojenu sa estetikom. Imamo puno projekata i nije fraza kada smo rekli da energetika može da bude lokomotiva razvoja Crne Gore, a ona jednostavno to mora da bude. Mora postojati posvećenost čitave zajednice, što se može višestruko vratiti nama i našoj djeci”, dodao je Đukanović.

Foto: www.dnv.com

Na kraju je istakao da će EPCG itekako voditi računa o stabilnosti rada TE „Pljevlja” i ne ulažu uzalud 80 miliona eura u njenu rekonstrukciju. 

„Želimo da poštujemo sve standarde i priča o restrikcijama termoelektrane su ipak za neku drugu generaciju. Mi razumijemo struku i zahvljaljujemo se na mišljenjima, ali ovo su političke i društvene odluke, nećemo dozvoliti destabilizaciju energetskog sektora i nećemo ni jednim djelićem ugroziti funkcionisanje ni rudnika uglja, a ni termoelektrane”, zaključio je Đukanović koji je potom i zvanično otvorio Simpozijum energetike. 

Svečanost je okupila stručnjake u oblasti energetike, kao i profesore iz regiona i Evrope. U toku dva dana su održana četiri panela, dva predavanja i prezentacija projekta, što je učesnike navelo na razmjenu ideja i mišljenja kako da unaprijedimo sektor energetike za buduće generacije i time ublažimo energetsku tranziciju.

Prir. N.Bukilić

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

EPCG najavila u julu gradnju VE Gvozd

ECO MNE

Crna Gora će u naredne dvije godine implementirati dodatnih 200 megavata električne energije iz novih izvora

ECO MNE

Pogonski potpuno spremna i pouzdana Perućica ulazi u 65 godinu rada