Drvo je materijal koji se od davnina nalazi u funkciji zadovoljenja potreba čovjeka. Zadnjih decenija drvo dobija i ima sve veću primjenu u izgradnji modernih objekata tj. objekata sa svim elementima savremene arhitekture. Pored izrazite funkcionalnosti i estetska strana drveta je veoma korisna i prihvatljiva. Inspirisani strukturom, izgledom i funkcionalnošću drveta navodimo vam čak deset prednosti dizajna na bazi ovog materijala, njegove upotrebe u projektovanju i izgradnji objekata. Drvo je čudesan materijal, pa bi ga trebalo tako i tretirati. Naravno moramo biti obazrivi da za svako posječeno drvo, isto toliko mladica i zasadimo.
1. Izuzetan izolator koji štedi energiju
Neki građevinski materijali kao što su čelik, neorganski materijali koji nisu zapaljivi, šire se kada se zagrijavaju, što može oslabiti i urušiti strukturu građevine. Drvo na toplotu reaguje na suprotan način. Kada se zagrije (naravno, ne pretjerano do zapaljive temperature), drvo se suši i zapravo postaje još tvrđe.
Ako bi napravili poređenje – staklo provodi toplotu 23 puta brže od drveta, mermer 90 puta brže, čelik 1650 puta brže, a aluminijum nevjerovatnih 7000 puta brže.
To znači manje „curenja“ energije iz kuće. Ako želite da toplota (ili hladnoća) ostanu u vašem domu, a želite da trošite manje novca na grijanje (ili hlađenje), drvo je odlična alternativa cigli, betonu ili kamenu. U poređenju sa drugim građevinskim materijalima, drvo je ekonomski mnogo isplativije kada je u pitanju izolacija objekata.
Ukratko: korišćenje drveta štedi na računima za grijanje, a korišćenje drvenih okvira unutar konstrukcija je takođe način da uštedite.
2. Brzo se gradi: štedi novac
Kako je Albert Ajnštajn rekao – „Ljudi vole da cijepaju drva. Tu se odmah vide rezultati.” Ljudi vole brze rezultate koji ne koštaju mnogo, a to je upravo ono što drvo može da ponudi.
Neki proizvođači mogu izgraditi drvenu kuću od 100m² na licu mjesta u roku od 7 dana.
U poređenju sa ciglom, kamenom ili betonom, drvene konstrukcije svakako štede vrijeme, a samim tim i resurse. Ovo je posebno primjenljivo u teškim vremenskim uslovima kao što su jaka kiša, snijeg i ledeni uslovi, gdje se gradnja drvetom može nesmetano nastaviti.
Kuće sa drvenim okvirima omogućavaju lake modifikacije tokom i nakon procesa izgradnje, a lakoća izrade, prilagodljivost i isplativost čini ih popularnim i jeftinim izborom. Betonske konstrukcije mogu biti skupe, problematične i zahtijevaju puno vremena za izmjene nakon izgradnje.
3. Ekološki prihvatljiv
Kuće napravljene od drveta su održive, obnovljive i ekološki prihvatljive. Da li ste znali da drvene konstrukcije apsorbuju i skladište atmosferski CO2 i da je drvo, čak i ako se uzme u obzir transport, ugljenično neutralano (zapravo, to je jedini ugljenično neutralan građevinski materijal).
Činjenica je da se 0,8 tona emisije ugljenika uštedi za svaki kubni metar drveta koji se koristi u građevinarstvu, odnosno, ako za kuću treba 20 kubnih metara drveta, to je ušteda od 16 tona ugljenika. Jasnije rečeno, 16 tona ugljenika je ista količina ugljenika proizvedena vožnjom dugom 90.000 kilometara (gruba procjena). Korišćenje drveta u građevinarstvu, bilo da se radi o kompletnoj konstrukciji ili samo drvenim okvirima, zaista ima pozitivan uticaj na klimatske promjene.
Većina zapadnih zemalja ima zakone prema kojima se za svako posječeno drvo mora posaditi najmanje jedno stablo. Ovo je značajno jer više drveća na planeti znači i više apsorpcije ugljenika. Ipak, treba obratiti pažnju odakle dolazi vaše drvo, jer je nelegalna sječa šuma tužna realnost.
Zrelo drveće zapravo apsorbuje manje ugljenika od mlađih, brže rastućih stabala, pa bi u borbi protiv klimatskih promjena moglo biti od koristi da se sijeku starija stabla, koja će se koristiti u izgradnji i na njihovom mestu posaditi nova drveća koja apsorbuju ugljenik.
Živjeti u drvenoj kući znači biti u okruženju koje ne proizvodi štetna zračenja i koje je u psihološkom smislu, pored osobine topline, zdrav prostor koji ne zahtijeva nikakav hemijski tretman i samim tim omogućava bolji kvalitet života. Takav prostor ponovo je postao zanimljiv ljudima koji danas žive u gradovima, naročito u svijetu u kojem dominiraju beton i staklo.
4. Estetski prilagodljiv
Osnovne estetske karakteristike drveta predstavljaju tekstura, boja i finoća koju drvo nosi sa sobom na zidovima enterijera i fasada, kao i jedinstvenost teksture gdje ni jedan zid nikada ne može da bude u potpunosti identičan. Finoća obrađene površine koja se osjeća dodirom drveta, predstavlja takođe jedinstvenu estetsku karakteristiku koju nema ni jedan drugi materijal.
Sa preko 5000 različitih vrsta drveta koje možete izabrati, apsolutno će se naći nešto što će odgovarati vašim građevinskim ili dizajnerskim željama. Neke vrste drveta su idealne za izolaciju, neke za akustiku, boju, izgled, a druge za strukturalne okvire, zidove, podove, plafone i namještaj.
Drvo se može ofarbati u bilo koju boju, a može se premazati i voskom i lakirati što pokazuje njegovu prirodnu finoću. Može se rezbariti, sjeći, lijepiti i prikovati.
Drvo je tako svestrano i estetski divno da jedino ograničenje u radu sa njim je ograničeno umjetnikovom graditeljskom maštom.
5. Mehanička svojstva
Mehaničke osobine drveta od značaja za obradu su: otpornost – čvrstoća, elastičnost, žilavost i cjepljivost.
Da li ste se nekada možda pitali, kako testirati tvrdoću drveta? To se može odraditi uz pomoć Janka testa tvrdoće (eng. The Janka hardness test), koji je napravio američki istraživač Gabriel Janka (1864–1932), kojim se mjeri otpornost uzorka drveta na udubljenje i habanje. Da bi se testirala tvrdoća datog drveta, test mjeri silu potrebnu da se čelična kugla od 11,28 mm ugradi na pola puta u uzorak drveta.
Na primjer za tisu je potrebno 680 kg sile, dok za hrast oko 589 kg. Ukoliko se pitate koje je najtvrđe drvo, to bi bio australijski buloke za koje je potrebno 2295 kilograma sile. Jedno od najmekših drveća je drvo cuipo, koje zahtijeva 10 kg sile, daleko mekše od poznatijeg balsa drveta koje zahtijeva 45 kg.
Kada je riječ o tome koliko je drvo obradivo, malo toga može da ga nadmaši. Drvo se može izrezati na lijepe i kreativne načine, što može da stvori gotovo magične projekte i predmete. Tačnost i završna obrada koji se mogu postići sa drvetom mogu pomoći da se običan dizajn pretvori u nešto izvanredno. Pored toga, drvo je prilično lako za održavanje i popravku, tako da ako krene po zlu, rješavanje problema neće izazvati preveliku rupu u novčaniku.
6. Bezbijedan, lagan, čvrst i izdržljiv
Jedan od mnogih razloga zašto se drvo i danas koristi, uprkos ogromnim koracima u inženjerskoj izvrsnosti, jeste njegova izdržljivost i sigurnost. Drvo se može lagano savijati, što je svojstvo koje cigle nemaju. Stoga, ako se temelji blago pomeraju, drvena kuća se može savijati i kretati sa promjenom, a da ne pukne. Čak i najmanji pomak u temeljima kuće od cigle će dovesti do pojave pukotina u malteru (što ne izgleda dobro). Govoreći o temeljima, jedan od razloga što je većina kuća na jugoistoku SAD-a napravljena od drveta jeste jeste slaba nosivost tla. Teška cigla može dovesti do potonuća tla, pa se preferiraju lagane drvene kuće.
Razmišljajući ponovo o cijeni, drvene kuće su preovlađujuće (i ponekad potrebne) na jugoistoku SAD-a jer su jeftinije za obnovu ako ih uništi uragan.
7. Vodootporan
Dok se mnoge vrste drveta natapaju vlagom i vodom, uzrokujući njihovo bubrenje, postoje neke vrste drveta koje su veoma vodootporne. Sprovedena je studija o stopi apsorpcije četiri različite vrste drveta, zapadnog crvenog kedra, daglasove jele, zapadne hemloke i sitke smrče. Drvo je sušeno tako da se njihov sadržaj vlage kretao od 6-10% i ostavljano je napolju pokriveno. Posle godinu dana, nivo vlage zapadnog kedra bio je između 9-11%, dok su se ostali kretali između 14-21%. Povećanje apsorpcije vlage iz neobrađenog kedrovog drveta bilo je minimalno.
Ova studija pokazuje da iako neke vrste drveta imaju tendenciju da upijaju vlagu, postoje određene vrste drveta koje neće imati tu tendenciju. Postoje neke vrste drveta koje se koriste posebno zbog visoke stope apsorpcije, a neke, kao što je kedar, zbog niske stope apsorpcije.
8. Zdravo i prirodno
Drvo ne emituje elektrostatičko naelektrisanje. Ako je soba završena nepremazanim drvetom, to će pomoći u regulisanju vlažnosti što bi moglo pomoći ljudima koji su osjetljivi na respiratorne infekcije. Ne samo da reguliše vlažnost, već i sam izgled drveta može umiriti um i opustiti nervni sistem.
Iz ovih razloga, drvo se smatra zdravim izborom u odnosu na metal, plastiku i druge materijale.
9. Zvučna izolacija
Iako drvo ne djeluje kao savršen zvučni izolator, ono sprječava eho da se odbija po prostoriji apsorbujući zvučne talase. U poređenju sa svojim konstruktivnim konkurentima, drvo se pokazuje mnogo efikasnijim u zvučnoj izolaciji, posebno kada je u pitanju izolacija između različitih prostorija.
Drvo se takođe koristi u mnogim koncertnim dvoranama širom svijeta jer prirodno prigušuje zvuk, stvarajući savršeni ton u prostoriji.
10. Zaboravite na rđu!
Na kraju, ali ne i najmanje važno, drvo ne rđa. Iako može da oksidira u nekom obliku, to je statistički beznačajno u poređenju sa metalom. Istina, postoje metali koji ne rđaju, ali su skuplji.
Na kraju, moramo reći da je drvo zaista divan materijal koji nas na poseban način povezuje sa prirodom u sopstvenom domu.
Prir. N.B., L.S.
Izvor: www.mymove.com
