Elektroprivreda Crne Gore, u skladu sa energetskim i klimatskim politikama EU, kao prioritet u narednom periodu predviđa diversifikaciju proizvodnje električne energije uz kontinuirano povećanje učešća OIE koje započinje već od 2022. godine, ocijenio je, u intervjuu za Ecoportal, Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u EPCG.
Dekarbonizacija u cijelom svijetu
-Ideja Evropskog zelenog plana je da se pokaže da je dekarbonizacija moguća ne samo u Evropskoj uniji, nego u cijelom svijetu. Zelena agenda za Zapadni Balkan, koja je najavljena ovim planom, pokazuje na čemu EU želi da radi sa našim regionom, a to su prvenstveno zagađenje vazduha i energetska tranzicija. Dekarbonizacija je proces koji je uveliko pokrenut, a rješenja za nju mogu biti različita, kao što to pokazuju primjeri EU, SAD i Kine.
U periodu do 2030. godine projekti izgradnje novih vjetroelektrana i solarnih elektrana biće aposolutni prioritet razvoja EPCG.
Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u EPCG
Govoreći o izgradnji VE „Gvozd”, on je dodao da je u toku faza projektovanja nakon koje će uslijediti pribavljanje neophodnih građevinskih dozvola.
-Projektne aktivnosti na izgradnji VE „Gvozd”, ukupne instalisane snage 54,6 MW i očekivane godišnje proizvodnje od oko 150 GWh, obuhvataju faznu izgradnju i puštanje u rad sljedećih komponenti: Ukupno 13 vjetroagregata, transformatorska stanica 110/33 kV na projektnoj lokaciji, rekonstrukcija transformatorske stanice 110/33 kV Krnovo, izgradnja jednostrukog dalekovoda 110 kV TS Gvozd – TS Krnovo dužine 3125 m, izgradnja jednostrukog dalekovoda 110 kV TS Gvozd – TS Nikšić dužine 14730 metara i rekonstrukcija transformatorske stanice 110/35 kV Nikšić – istakao je Mrvaljević.
Kako je naveo, kada je u pitanju finansiranje ovog projekta očekuje ih potpisivanje kreditnog aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj-EBRD, po čijim procedurama će biti sprovedeni svi tenderski postupci nabavke opreme i radova potrebnih za izgradnju elektrane.
-EPCG je snažno posvećena realizaciji projekta izgradnje VE „Gvozd” i u tom kontekstu očekujemo početak glavnih radova na proljeće sljedeće godine sa očekivanim periodom izgradnje vjetroelektrane od 18 mjeseci, nakon čega je predviđen probni rad od šest mjeseci.
Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u EPCG
U zavisnosti od vremenskih prilika i završetka faze projektovanja postoji mogućnost da se sa pripremnim radovima na pristupnim putevima počne i ranije. Iako je globalna pandemija virusa COVID-19 uticala i na dinamiku realizacije projekta izgradnje VE „Gvozd”, uzimajući u obzir činjenicu da su na projektu izgradnje SE „Briska Gora” partneri EPCG kompanija FORTUM iz Finske i EPC ugovorač kompanija Sterling & Willson iz Indije, imali smo značajan period zastoja na projektu SE „Briska Gora” upravo zbog snažnog uticaja pandemije. Na prijedlog Vlade Crne Gore biće potpisan aneks ugovora kojim se produžava period za stupanje na snagu ugovora do 31.12. tekuće godine.
Biću optimističan i izraziti očekivanje da će izgradnja prve faze fotonaponske elektrane instalisane snage 50 MW početi takođe sledeće godine. Rok izgradnje je 18 mjeseci, a očekivana godišnja proizvodnja je 90 GWh – saopštio je Mrvaljević.
Solarna elektrana na Veljem Brdu
Naš sagovornik je dodao da EPCG razmatra i učešće na planiranom tenderu za zakup zemljišta za izgradnju solarne elektrane na lokaciji Velje Brdo u Podgorici, gdje je po fazama planirana fotonaponska elektrana ukupne snage od 150 MW pri čemu bi faza i predviđala elektranu snage 50 MW.
-Od operatora prenosnog sistema CGES-a i elektroenergetskog koordinacionog centra očekujemo i konačnu potvrdu mogućnosti priključenja solarnih elektrana u području koje gravitira TS „Vilusi” kako bi pristupili daljim koracima u cilju iskorištenja solarnog potencijala ove oblasti.
Sprovođenje složenog procesa energetske tranzicije, kako u zemljama regiona tako i u Crnoj Gori, zahtijeva sagledavanje višestrukih izazova i prevazilaženje mnogobrojnih barijera kao što su komplikovane administrativne procedure ishodovanja dozvola, tehnička ograničenja mreža sa aspekta priključenja OIE, unapređenje tržišta električne energije i svakako možda i najvažnije, pozitivan pristup međunarodnih finansijskih institucija novim projektima tj.obezbjeđenje povoljnih uslova finansiranja u vremenu kada neće biti predviđena podrška u vidu podsticaja.
Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u EPCG
On je kazao i da je promocija principa održivog razvoja u oblasti hidroenergetike i njene uloge i značaja u sistemima obnovljivih izvora energije i procesu energetske tranzicije u fokusu djelovanja EPCG.
Projekati SOLARI 3000+ i SOLARI 500+
Mrvaljević je istakao da su projekti Solari 3000+ i 500+, koji su pokrenuti u saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstvom za kapitalne investicije, CEDIS-om i Eko Fondom, od velikog značaja upravo zato što je jedan od glavnih ciljeva realizacije projekta promocija korišćenja OIE – solarne energije na način koji će donijeti direktne ekonomske benefite samim građanima i pravnim licima koji budu učestvovali.
-Evaluacija ponuda prispjelih na tenderu za finansiranje projekta je u toku, dok nas ubrzo očekuje i raspisivanje tendera za nabavku opreme i u konačnom objavljivanje javnog poziva za građane. O samim kriterijumima javnog poziva, uslovima i toku postupka javnost će biti blagovremeno i detaljno upoznata -kazao je on.
Valorizacija hidoroenergetskog potencijala
-Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić je 3.decembar 2020. postala Silver member članica Međunarodne asocijacije za hidroenergetiku (International Hydropower Association), kao nacionalna energetska kompanija u kategoriji do 2,000 MW instalisanog hidroenergetskog kapaciteta u svom portfoliju. U periodu od 7. do 24. septembra, ovog puta u online formatu, održava se Svjetski hidrokongres i upravo je jedna od glavnih poruka činjenica da će hidroenergetika igrati jednu od ključnih uloga u dostizanju ciljeva Pariškog sporazuma i borbi protiv klimatskih promjena. Puna valorizacija hidoroenergetskog potencijala uz uvažavanje smjernica u pogledu zaštite životne sredine će svakako doprinjeti integraciji novih obnovljivih izvora prvenstveno solarnih i vjetrolektrana. Kao što znate, EPCG razvija projekat izgradnje HE „Komarnica“, a u pripremnoj fazi je i aktualizacija aktivnosti vezanih za izgradnju HE „Kruševo“ – saopštio je Mrvaljević.
Jednako važan preduslov uspješne energetske tranzicije, objašnjava on, su projekti rekonstrukcija i modernizacija postojećih objekata.
-U saradnji sa Njemačkom razvojnom bankom već su u fazi implementacije projekat rekonstrukcije i modernizacije HE „Piva”, vrijedan 15 miliona eura, i projekat rekonstrukcije i modernizacije HE Perućica, vrijedan 33 miliona eura. Očekuje nas i projekat ugradnje osmog agregata u HE „Perućica” snage 58,5 MW i ukupne vrijednosti 23 miliona eura, čime ćemo bez bilo kakvih dodatnih zahvata na životnoj sredini doći do povećanja instalisane snage i ukupne proizvodnje elektrane. Projekat ugradnje osmog agregata HE „Perućica“ EPCG takođe realizuje u saradnji sa Njemačkom razvojnom bankom- KWF – dodao je Mrvaljević.
Projekat „Komarnica“
Govoreći o projektu „Komarnica“, naš sagovrnik navodi da, zavisno od optimalne strukture realizacije projekta i konačnog modela finansiranja koji će biti potvrđen u narednom periodu, početak same gradnje možemo očekivati u 2023. godini.
-U saradnji sa Elektroprivredom Srbije, Elektroprivreda Crne Gore radi na izradi idejnog projekta izgradnje HE „Komarnica“ instalisane snage od 172 MW i očekivane proizvodnje do 220 GWh. Vrijednost projekta je procijenjena na iznos od 260-290 miliona eura. Projekat izgradnje HE „Komarnica“ nalazi se na ažuriranoj Jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata koju je usvojila Nacionalna investiciona komisija. U oblasti energetike u okviru takozvane Flagship-4-RENEWABLE ENERGY, Evropska komisija je identifikovala četiri konkretna projekta koja će biti podržana, uključujući i naš projekat izgradnje HE „Komarnica“ – dodao je on.
EPCG je, kako je i ranije pomenuo, pokrenula aktivnosti na izradi Studije iskorišćenja hidroenergetskog potencijala rijeke Pive nizvodno od HE „Piva“ tj. studije o izgradnji HE „Kruševo“ sa ciljem definisanja konačnog tehničkog rješenja. –
-Cijena izgradnje HE „Kruševo“ sa pratećim objektima biće poznata nakon izrade i usvajanja Studije – dodao je Mrvaljević.
M. Lazarević
Solarna elektrana na krovu Upravne zgrade EPCG u Nikšiću
Mrvaljević je kazao da je solarna elektrana na krovu Upravne zgrade EPCG u Nikšiću, instalisane snage od 322kW i očekivane godišnje proizvodnje od oko 500.000 kWh, puštena u rad prije oko šest mjeseci.
-Na samom krovu i parkingu instalirano je preko 1000 solarnih panela, a rezultati proizvodnje su u skladu sa očekivanim. Proizvodnja iz solarne elektrane je dovoljna da zadovolji preko 40 odsto potreba upravne zgrade na godišnjem nivou, dok je procijenjena godišnja ušteda oko 140.000 eura. Ugrađena su i četiri punjača za električna vozila, dok se u voznom parku EPCG nalaze dva nova električna vozila – kaže on.
