Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Poslednja šansa da se priroda stavi na put oporavka

COP15: Nacije postigle „istorijski“ dogovor o zaštiti prirode

Otprilike 190 zemalja odobrilo je sveobuhvatan sporazum Ujedinjenih nacija o zaštiti 30% kopna i okeana do 2030. godine i preduzimanju niza drugih mjera protiv gubitka biodiverziteta – rastuće krize ispod radara koja, ako se ne kontroliše, ugrožava zalihe hrane i vode na planeti, kao i postojanje nebrojenih vrsta širom svijeta.

Takođe će postaviti ciljeve za zaštitu vitalnih ekosistema kao što su prašume i močvare, kao i prava autohtonih naroda.

Zaštita živih bića kako na kopnu, tako i u okeanima je od izuzetne važnosti za planetu. Foto: Georgette Douwma

Sporazum na kongresu UN-a o biodiverzitetu COP15 u Montrealu, u Kanadi, postignut je u ponedeljak rano ujutro. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozdravio je sporazum i rekao: „Konačno počinjemo da sklapamo mirovni pakt sa prirodom“.

“Nismo u skladu sa prirodom. U stvari, sviramo sasvim drugu melodiju. Širom svijeta, stotinama godina, vodimo kakofoniju haosa, svirajući instrumentima destrukcije. Krčenje šuma i dezertifikacija stvaraju pustoš nekada uspješnih ekosistema. Naša zemlja, voda i vazduh su zatrovani hemikalijama i pesticidima i zagušeni plastikom. Najvažnija lekcija koju dajemo djeci je da preuzmu odgovornost za svoja djela. Kakav primjer dajemo kada i sami padamo na ovom osnovnom testu? Ako ostavimo na stranu obmanute snove milijardera, ne postoji Planeta B“, rekao je Guterres u svom uvodnom govoru.

Glavne tačke sporazuma uključuju:

  • Održavanje, unapređenje i obnavljanje ekosistema, uključujući zaustavljanje izumiranja vrsta i održavanje genetske raznovrsnosti
  • „Održivo korišćenje“ biodiverziteta – u suštini osiguravajući da vrste i staništa mogu da pruže čovječastvu hranu i čistu vodu
  • Osiguravanje da se dobrobiti od prirodnih resursa, kao što su lekovi koji potiču iz biljaka, dijele pravedno i ravnopravno i da su prava domorodačkih naroda zaštićena
  • Plaćanje i ulaganje resursa u biodiverzitet: Osiguravanje da novac i napori za očuvanje dođu tamo gdje su potrebni.

„Ovo je zaista trenutak koji će obilježiti istoriju, kao što je Pariski sporazum to učinio za klimu“, rekao je novinarima kanadski ministar za životnu sredinu i klimatske promjene Steven Guilbeault. Pariski sporazum o klimi doveo je do toga da su se zemlje 2015. godine dogovorile da zadrže rast svjetske temperature ispod 2℃.

Kongres u Montrealu smatran je “poslednjom šansom” da se priroda stavi na put oporavka. 

Biodiverzitet se odnosi na sva živa bića na Zemlji i način na koji su povezana u složenu mrežu života koja održava planetu.

Kina je u nedelju objavila novi tekst sporazuma. Delegati su sazvali punu sjednicu kongresa rano u ponedeljak ujutru poslije višečasovnih odlaganja, ali su se onda brzo složili sa tekstom.

Predsjednik COP-a 15, ministar Huang Runqui, proglasio je sporazum odobrenim uprkos prigovorima Demokratske Republike Kongo, koja je rekla da ne može podržati dogovor.

Biodiverzitet uključuje sva živa bića, i velika i mala. Foto: UNEP

Georgina Chandler, viši savjetnik za međunarodnu politiku Kraljevskog društva za zaštitu ptica, rekla je da će i ljudima i prirodi biti bolje zahvaljujući sporazumu koji je postignut u Montrealu.

Sue Lieberman iz Društva za zaštitu divljih životinja rekla je da je sporazum kompromis, i iako je imao nekoliko dobrih i teško dostignutih elemenata, mogao je da ide i dalje „da zaista transformiše naš odnos sa prirodom i zaustavi uništavanje ekosistema, staništa i vrsta“.

Sporazum je uslijedio nakon nekoliko dana intenzivnih pregovora. Ministri su u subotu održali strastvene govore o potrebi da se dogovore o jasnim ciljevima da se priroda stavi na put oporavka do kraja decenije.

Iz programa UN-a za razvoj (UNDP) je rečeno da “istorijski sporazum” znači da se ljudi širom svijeta mogu nadati stvarnom napretku u zaustavljanju gubitka biodiverziteta.

Naučnici su upozorili da, obzirom da se šume i pašnjaci gube neviđenom brzinom i da su okeani pod pritiskom zagađenja, ljudi guraju Zemlju izvan sigurnih granica. Ovo uključuje povećanje rizika od prelivanja bolesti, poput SARs CoV-2, ebole i HIV-a sa divljih životinja na ljudsku populaciju.

Ključna tačka problema su finansije. U odjeku klimatskog kongresa, COP 27, u Egiptu, neke zemlje su pozivale da se osnuje novi fond za pomoć u očuvanju biodiverziteta, ali su druge to odbile.

Prir. N.B.

Izvor:www.bbc.com

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO POLIS

COP15: Nacije postigle „istorijski“ dogovor o zaštiti prirode

ECO POLIS

Zašto je zemljište važno i kako ga sačuvati?

ECO MNE

CZIP: “BioVal – na valovima prirode”