Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Biodiverzitet Crne Gore – bogatstvo koje (ne)znamo da čuvamo

Nacionalna mreža zaštićenih područja pokriva 12 odsto teritorije Crne Gore i najveći dio sastoji se od pet nacionalnih parkova: „Durmitor”, „Skadarsko jezero”, „Lovćen”, „Biogradska gora” i „Prokletije”. Nacionalni parkovi su locirani u različitim geomorfološkim i klimatskim oblastima i zahvaljujući tome u njima je biodiverzitet izuzetno bogat i raznovrstan.

To je pored ostalog, Ecoportalu, saopštio, Bogić Gligorović, međunarodni ekspert za biodiverzitet, ekologiju i obrazovanje, nezavisni istraživač i profesor biologije u Osnovnoj školi „Sutjeska“.

Foto: Pobjeda.me – Bogić Gligorović

Kako je kazao, sve vrste koje su prisutne u Nacionalnim parkovima su u većoj ili manjoj mjeri zaštićene.

-U parkovima je prisutan veliki broj vrsta koje su zaštićene na nacionalnom i međunarodnom nivou. Nedostatak volje, sredstava i svijesti o značaju Nacionalnih parkova i vrsta koje ih naseljavaju smanjuje efekte zaštite. U Crnoj Gori, trenutno se sprovodi izrada mreže zaštićenih područja Natura 2000, EU direktiva o zaštićenim vrstama i staništima i izrada Crvenih lista i Crvenih knjiga i kategorisnje vrsta u kategorije  IUCN međunarodne unije za zaštitu prirode. Nacionalnim zakonodavstvom u Crnoj Gori zaštićeno je 873 vrste od čega su: 6 vrsta algi, 111 gljiva, 27 mahovina, 2 vrste paprati, 272 biljke, 9 sunđera, 7 korala, 6 člankovitih crva, 18 mekušaca, 5 paukolikih zglavkara, 4 rakova, 14 insekata, 6 bodljokožaca, 11 riba, 16 vodozemaca, 26 gmizavaca, 298 ptice i 35 vrsta sisara. Veliki broj ovih vrsta je prisutan u nacionalnim parkovima – kazao je on.

Međutim, kako je kazao, tačan broj vrsta koje su zaštićene i ugrožene, a koje su prisutne u Nacionalnim parkovima nije poznat zbog nedostatka istraživanja i nepostojanaja baza podataka. 

Zaštićene vrste

Neke od nacionalno i međunarodno zaštićenih vrsta koje su prisutne u Nacionalnim parkovima su sve orhideje, medvjed, srne, sve ptice grabljivice, veliki tetrijeb, pelikan, zmije iz porodice smukova, peš, potočna pastrmka,  jelenak, hrastova strižibuba, lastin rep, veliki potočar, veliki perorepi konjic, močvarni šarenac, apolonov leptir, buba pustinjak – kazao je Gligorović. 

Kako navodi, pretpostavlja se da na našoj planeti živi do 10 miliona vrsta. 

-Većina njih je još uvijek neotkrivena za nauku. U pogledu bogatstva biodiverziteta, Crna Gora predstavlja jedno od najznačajnijih područja Evrope. Zbog geografskog položaja, bogatstva reljefnim oblicima, vodama i raznovrsnosnim klimatskim tipovima na relativno maloj teritoriji postoji čitav niz staništa različitih tipova koja obezbjeđuju uslove za život velikom broju vrsta biljaka i životina – pojašnjava on.

Na teritoriji Crne Gore, procentualno u odnosu na Evropu, živi 70% vrsta sisara, 75% vrsta ptica, 50% vrsta slatkovodnih riba, 79% vrsta morskih riba, 30% vrsta biljaka, a takođe je prisutan i značajan broj reliktnih i endemičnih vrsta. 

Foto: Bogić Gligorović

-Crna Gora obiluje različitim tipovima ekosistema od morskih zatim obalnih, preko slatkovodnih, ekosistema krša, travnatih, žbunastih, šumskih, stijenovitih, kanjonskih i pećinskih – navodi Gligorović. 

Biodiverzitet Crne Gore, ističe on, i pored volje i zainteresovanosti naučne i stručne zajednice nije detaljno istražen.

Biološka istraživanja su skupa i dugotrajna. Usljed ograničenosti finansijskih sredstava istraženost flore, faune i gljiva je većinom svedena na entuzijazam naučnika. Do sada je kod nas, registrovano oko 1.500 vrsta algi, više od 2.000 vrsta gljiva, 590 vrsta mahovina i jetrenjača, više od  3.600 vrsta biljaka, što je u odnosu na površinu svrstava na prvo mjesto među Evropskim državama.

Bogić Gligorović, međunarodni ekspert za biodiverzitet, ekologiju i obrazovanje, nezavisni istraživač i profesor biologije u Osnovnoj školi „Sutjeska“

Na maloj površini Crne Gore, koja zauzima samo 0,010% ukupne površine svjetskog kopna, sadržano je 1,2% ukupne svjetske flore. Endemizam je u crnogorskoj flori jako izražen iznosi 7,11 % od ukupnog broja biljnih vrsta (registrovano je 220 endema Balkanskog poluostrva i Dinarida, od kojih su 20 endemi Crne Gore. Molika, munika, planinski javor, zanovijet, lovćenski zvončić, srpska ramonda, kockavica, blečićeva vulfenija su neke od endemskih vrste koje su naseljene na teritoriji Crne Gore – pojašnjava on.

Bogata fauna

Naša zemlja, kako kaže, izuzetno je bogata faunom.

-U Crnoj Gori do sada je evidentirano oko 380 morskih slatkovodnih i kopnenih vrsta mekušaca. Endemizam je izražen kod izvorskih i pećinskih vrsta puževa. Crvi, izuzev pijavica i vodenih maločekinjastih ologoheta nisu detaljno istraženi. Zglavkari predstavljaju najbrojniju grupu životinja na planeti, od krucijalnog značaja za opstanak i funkcionisanje biosfere. Ova grupa zbog brojnosti do sada je najslabije istražena. Prema dostupnim podacima, na teritoriji Crne Gore do sada je evidentirano je više od 5.000 vrsta zgalavkara. Smatra se da je broj vrsta oko 30.000 koje žive u Crnoj Gori. Vodena staništa u Crnoj Gori naseljava  60 vrsta slatkovodnih i 410 vrsta morskih riba. Vodozemci su zastupljeni sa 18 vrsta. U Crnoj Gori se srijeće 38 vrsta Gmizavaca. Izuzetno bogatsvo faune obuhvata 334 vrste ptica. Preko teritorije Crne Gore prolaze migratorni koridori za ptice selice. U fauni Crne Gore sisari su zastupljeni sa 65 vrsta. 

Brojni su razlozi, kako navodi, nestanka pojedniih vrsta.

Antropogene aktivnosti poput urbanizacije, izgradnje infrastrukturnih, stambenih i industrijskih objekata objekata, intezivna nelegalna i legalna sječa šuma, požari, lov i krivolov, izlivanje otpadnih i kanalizacionih voda, i sl. izazvali su degradaciju i fragmentiranje ekosistema koje se manifestuju kroz promjene diverziteta vrsta i smanjenu brojnost jedinki – navodi Gligorović.

Bogić Gligorović, međunarodni ekspert za biodiverzitet, ekologiju i obrazovanje, nezavisni istraživač i profesor biologije u Osnovnoj školi „Sutjeska“

Kako riješiti problem uništavanja prirode? 

Gligorović objašnjava da je stanje prirode u našoj zemlji već alarmantno, te i da je potrebno što prije reagovati. 
-Potrebno je povećati broj časova biologije u školama, pokrenuti edukativne kampanje i slične aktivnosti. Zakonska regulative bi trebalo da se unaprijedi i striktno da se primijenjuje. Neophodno je hitno razvijanje mehanizama kao odgovora na klimatske promjene koje predstavljaju značajnu prijetnju. Za adekvatnu zaštitu neophodno je mobilisati i jačati sve stručne i naučno istraživačke kapacitete kojima naša zemlja raspolaže, kroz povećanje ulaganja u nauku i jačanje kapaciteta kako državnih, tako i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine. Potrebno je revidirati listu i definisati nivoe zaštite za vrste koje su zaštićene nacionalnim zakonodavstvom i uključiti u tu listu i sve endemske vrste. Pored navedenih aktivnosti, neophodno je uraditi reinventuru šuma i što hitnije razviti mehanizme za održivo gazdovanje, zaštitu od nelegalne sječe i požara. Sprečavanje krivolova predstavlja jedan od izazova sa kojim se moramo što hitnije suočiti. Uvođenje potpunog ili selektivnog teritorijalnog moratorijuma na sječu šuma, lov i ribolov u određenom vremenskom periodu i omogućavanje vlasnicima private imovine trajni lovni zabran na svojoj imovini, zanačajno bi poboljšalo stanje u oblasti zaštite prirode. Veoma je važno pooštriti kaznenu politiku  za pravna i fizička lica u oblasti zaštite prirode i striktno je primijenjivati – pojasnio je Gligorović.

Kako riješiti problem uništavanja prirode? 

Gligorović objašnjava da je stanje prirode u našoj zemlji već alarmantno, te i da je potrebno što prije reagovati. 
-Potrebno je povećati broj časova biologije u školama, pokrenuti edukativne kampanje i slične aktivnosti. Zakonska regulative bi trebalo da se unaprijedi i striktno da se primijenjuje. Neophodno je hitno razvijanje mehanizama kao odgovora na klimatske promjene koje predstavljaju značajnu prijetnju. Za adekvatnu zaštitu neophodno je mobilisati i jačati sve stručne i naučno istraživačke kapacitete kojima naša zemlja raspolaže, kroz povećanje ulaganja u nauku i jačanje kapaciteta kako državnih, tako i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine. Potrebno je revidirati listu i definisati nivoe zaštite za vrste koje su zaštićene nacionalnim zakonodavstvom i uključiti u tu listu i sve endemske vrste. Pored navedenih aktivnosti, neophodno je uraditi reinventuru šuma i što hitnije razviti mehanizme za održivo gazdovanje, zaštitu od nelegalne sječe i požara. Sprečavanje krivolova predstavlja jedan od izazova sa kojim se moramo što hitnije suočiti. Uvođenje potpunog ili selektivnog teritorijalnog moratorijuma na sječu šuma, lov i ribolov u određenom vremenskom periodu i omogućavanje vlasnicima private imovine trajni lovni zabran na svojoj imovini, zanačajno bi poboljšalo stanje u oblasti zaštite prirode. Veoma je važno pooštriti kaznenu politiku  za pravna i fizička lica u oblasti zaštite prirode i striktno je primijenjivati – pojasnio je Gligorović.

Posljedice klimatskih promjena

Prema njegovim riječima, sve su izraženije posljedice klimatskih promjena koje se manifestuju kroz isušivanje voda, a što naročito izraženo kod izvora i potoka, koji pored močvara predstavlaju najugroženija staništa. 

-Pojedine vrste su u Crnoj Gori bile na ivici istrebljenja ili su nestale zbog pretjeranog lova i krivolova. Takav primjer je balkanski ris koji je istrijebljen. Sivi soko u posljednjim istraživanjima nije pronađen, ali je tokom ove godine nađeno nekoliko primjeraka.  Bjeloglavi sup nestao je prije nekoliko  decenija zbog trovanja vukova, smanjenja nomadskog stočarstva i nedostatka hrane, a tokom ove godine viđen je jedan primjerak ove vrste. Populacije vukova su se u maloj mjeri obnovile. Broj divokoza i medvjeda zahvaljujući intezivnim mjerama zaštite raste. Pelikan je bio na ivici nestanka, međutim intezivnim konzervacionim aktivnostima obnovljena je velika populacija na Skadarskom jezeru – dodaje  Gligorović.

Foto: National Geographic – Balkanski ris

On objašnjava i da se urbanizacija u primorskoj oblasti veoma negativno odrazila na riječnu kornjaču, čiji se broj jako smanjio.

-Vrste vilinih konjica, veliki perorepi konjić i istočna plava djevica su ugrožene zbog isušivanja močvara i malih potoka. Pojava invazivnih vrsta poput azijske bubamare, plave krabe, palminog surlaša dovela je do ugrožavanja pojedinih biljnih vrsta ili drastičnog opadanja brojnosti domaćih vrsta. Biljne vrste su, takođe ugrožene pojavom invazivnih vrsta poput bagremovca koje zauzimaju staništa na Skadarskom jezeru i Delti Bojane. Posljedice nestanka vrsta su trajno narušavanje ekološke ravnotežu u različitim ekosistemima. Nestanak insekata, koji oprašuju biljke imao bi trajne posledice po prirodu i naš današnji način života. Nestanak predatora poput vuka u pojedinim djelovima izazavao je prenamnožavanje različitih vrsta životinja – objašnjava on.

Foto: Bogić Gligorović

Crna Gora, kako dodaje, po Ustavu je ekološka država, a uništavanja prirode je izraženo. 

-Iz tog razloga se sprovode različite aktivnosti na zaštiti živog svijeta. Međutim, ove aktivnosti su nedovoljne, jer paralelno intezitet pritisaka na prirodu je višestruko raste. Nizak nivo svijesti o značaju očuvanja biodiverziteta predstavlaja kočnicu za zaštitu vrsta. Tokom zadnjih nekoliko godina, kroz reformu školstva broj časova Biologije u školama je značajno smanjen što ima značajne negativne posljedice na životnu sredinu i odnos prema njoj. Nedostatak podataka uzrokovan ograničenim sredstava za biološka istraživanja koja su finansijski zahtjevna predstavlja jedan od problema. U Crnoj Gori nije urađeno nulto stanje biodiverziteta tj. popis svih vrsta koje žive na našoj teritoriji. Takođe, nije sproveden popis krovnih vrsta  i njihovog rasprostranjenja – istakao je on.

Na teritorijama Nacionalnih parkova, objašnava, postoje uslovi za život nekoliko desetina hiljada divokoza, a u Crnoj Gori ih ima nekoliko stotina i to uz posebne mjere zaštite i konzervacije. 

Foto: Životinje Crne Gore – Divokoza na Durmitoru, uslikana 15.11.2014

-Isti slučaj je sa pelikanima na Skadarskom jezeru koji su u ranijem periodu potpuno nestali, ali su uz velike napore reintrodukovani. Urbanizacija, lov, posebno krivolov, sječa šuma, korišćenje mehanizacije ugrožavaju sama staništa i vrste koje žive u njima. Ljudi apsolutno nijesu svjesni koliki uticaj njihove aktivnosti imaju na prirodu. Aktivnosti poput sadnje drveća na požarištima i lokalitetima gdje je sprovedena sječa sporo i manjoj doprinose obnavljanju šuma i ne mogu zamijeniti prirodne procese. Šume su složeni ekosistemi i potrebni su vjekovi za njihovu potpunu obnovu. Jedno stablo u svojoj okolini svake godine omogući pojavu nekoliko desetina mladih biljaka na kvadratnom metru čime povećava vjerovatnoću obnavljanja šume. Prilikom sadnje sadi se jedna sadnica na dva kvadratna metra, i najčešće je u pitanju monokultura, što dovodi do pojave prostih „sterilnih“ ekosistema sa malom raznovrsnošću. Zbog navedenih razloga neophodno je maksimalno očuvanje šumskih ekosistema i omogućavanje prirodnih procesa u njima – zaključio je on.     

M. Lazarević

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

Čitajte još

ECO MNE

Ugroženost životinjskog svijeta u Crnoj Gori

ECO MNE

Ekoreporteri Emir i Benjamin predstavljaju se radom – „Kraljice biodiverziteta – naša sigurnost za zdravlje”

ECO MNE

Crvena lista ptica početni korak za naučne studije ugroženih vrsta biljaka, životinja i gljiva