Prije nego što plastični otpad završi u rijeci, šumi, jezeru ili moru može biti pretvoren u daske od kojih je moguće napraviti brojne predmete kao što su klupe, stolice, kante i drugi prozvodi koji bi inače bili napravljeni od drveta. Upravo se ovakvom vidu proizvodnje posvetila firma 3D soba iz Podgorice.
3D soba je prva kompanija koja je proizvela 3D štampače u Crnoj Gori, a sada uveliko od reciklirane plastike stvara razne vrste proizvoda koji bi u suprotnom bili drveni.
-Inicijalno, naša firma se bavila 3D štampom. Kako u procesu proizvodnje koristimo plastiku (iako plastiku koja je biorazradiva) htjeli smo da na neki način dodatno doprinesemo društvu i državi zbog prevelikog problema sa otpadnom plastikom. Počeli smo sa istraživanjem prije dvije godine, a do prvog prototipa eko-daske smo došli nakon samo četiri mjeseca. U septembru prošle godine otvorili smo pogon za proizvodnju u Spužu – objašnjava naš sagovornik, Aleksandar Mašić, koji je ujedno i kreirao 3D mašinu kod nas.
Reciklaža i krajnji proizvod
Od reciklirane plastike, kako navodi, u radionici proizvode ekodaske i ekoploče od kojih potom izrađuju stolove, klupe, stolice, korpe za otpad.
-Zapravo možemo proizvoditi sve što se uobičajeno proizvodi od drveta. Naša ekodaska ima znatno duži vijek trajanja od klasične drvene daske. Možemo reći da zbog spoljašnjih uticaja drvo u najboljem slučaju ima vijek trajanja od najviše 10 godina i to pod uslovom da drvenu dasku redovno održavate, svake godine prešmirglate i prefarbate. Naša ekodaska proizvedena od plastičnog otpada trajaće minimum 3 puta duže – objašnjava on.
Njihovi proizvodu su, kako kaže, u cjenovnom rangu drvenih.
-Međutim, ako uzmete u obzir navedeni vijek trajanja, ostvaruje se ušteda od čak 300 odsto. Važno je još jednom napomenuti da proizvode izrađujemo od reciklirane plastike čime se sprečava sječa šuma, što je jedan od gorućih problema u Crnoj Gori. Za naš proizvod nije potrebno nikakvo održavanje i pogodan je za sve vremenske uslove. Naša proizvodnja podržava čistiju i zdraviju životnu sredinu s obzirom da kao sirovinu koristi plastiku koja bi inače završila kao otpad, u najgorem slučaju u prirodi ili na nekoj od divljih deponija. Kada istekne navedeni vijek trajanja mi smo u mogućnosti da opet recikliramo naše proizvode i od njih ponovo napravimo nove što je pravi primjer cirkularne ekonomije. Proces proizvodnje naše daske od reciklirane plastike tri puta je energetski efikasniji u odnosu na proces proizvodnje drvene (uzimajući u obzir da drvo morate najprije posjeći, izvući iz šume, rasjeći na daske, osušiti i završno obraditi) – objašnjava naš sagovornik.
Problem odvajanje otpada
Prema njegovim riječima, treba organizovati masovnije odvajanje otpada, edukovati građane i napraviti kompletnu infrastrukturu, što kako navodi, sigurno zahtijeva velika finansijska sredstva.
-Podgorica i nekolicina drugih gradova su prije nekoliko godina otvorili reciklažna dvorišta na svojim teritorijama – međutim, mali je procenat građana koji tamo odlažu otpad. Sve ovo izuzetno loše utiče i na naš biznis. Vjerovali ili ne, naš glavni problem trenutno je nabavka plastičnog materijala za reciklažu. U stanju smo da recikliramo približno 200 tona plastike na godišnjem nivou, a vrlo lako bi smo taj kapacitet mogli povećati i na 300 tona. Ipak, taj kapacitet trenutno ne možemo dostići iz razloga nemogućnosti nabavke tolike količine materijala – ističe Mašić.
Proces proizvodnje
Kada je u pitanju prozvodnja, on objašnjava da plastiku od dobavljača dobijaju sortiranu po vrsti u samljevenom obliku.
-Samljevenu plastiku dalje peremo čime postižemo čistoću proizvoda i eliminišemo ostatke metalnih i drugih primjesa. U daljem procesu se ta plastika suši i termički obrađuje čime dobijamo krajnji oblik naših ekodaski i ekoploča – objašnjava on.
Vrste plastike
Mašić kaže da koriste plastiku HDPE (markacija 2), LDPE (markacija 4) i IPP (markacija 5). Platične boce (PET materijal) ne mogu biti iskorištene, jer ih, kako kaže, ne mogu prerađivati iz tehničkih razloga.
-Trebao bi nam potpuno drugačiji sistem mašina i sam proces je znatno kompleksniji. Deponija iz Podgorice već duži niz godina otkupljuje PET plastiku, obrađuje je i izvozi na tržište.
Saradnja sa gradskim preduzećima
Mašić kaže da sa gradskim preduzećem Deponija imaju i više nego korektnu saradnju.
-Oni se trude da nam u skladu sa svojim mogućnostima obezbijede što je više moguće materijala, a takođe nam izlaze u susret i što se tiče obrade (mljevenja) naših restlova koji nastaju tokom proizvodnje. Upravo iz tog razloga u procesu proizvodnje nemamo nikakvog otpada. Takođe, otkupljujemo materijal i od firme Hemosan, a uskoro treba da počnemo saradnju sa reciklažnim dvorištem u Kotoru i sa preduzećem Čistoća DOO iz Podgorice. Pomenuo bih i Zelenilo iz Podgorice koje je u saradnji sa Opštinom Podgorica zamijenilo postojeći drveni mobilijar na Moskovskom mostu, Dječijem i parku Sv. Petra Cetinjskog.
Saradnja sa opštinama
Mašić navodi da za sada nažalost imaju saradnju samo sa četiri crnogorske opštine.
-Kažemo nažalost, jer nije prepoznat značaj naših proizvoda. Primarno čistimo životnu sredinu, ne siječemo šume da bi proizvodili parkovski mobilijar. Međutim, uvjereni smo da će se i to promjeniti i da će se sve opštine, naravno u skladu sa svojim mogućnostima, okrenuti našoj ekološkoj varijanti – istakao je on.
Njihovi projeki, kako navodi, nijesu naišli na razumijevanje državnih institucija.
-Konkurisali smo više puta na različitim projektima, na nekoliko konkursa smo odbijeni, a od drugih još uvijek čekamo odgovor – dodaje Mašić.
Planiraju da, kako dodaje, povećaju kapacitet proizvodnje i zaposle još ljudi u njihovom pogonu.
-Konačni plan je da u što većoj mjeri očistimo našu Crnu Goru od plastike. Širenje proizvodnje najviše zavisi od potražnje, pa se nadamo da će opštinske i državne institucije prije svega, a onda i građani, imati sluha i uzeti u obzir sve kvalitete proizvoda od reciklirane plastike – zaključuje on.
Mašić se zahvalio Ecoportalu na podršci u ime cijelog tima 3D sobe.
Milena Vuković – Milica Mitrić
Izvor naslovne fotografije: 3D soba.me
