Uticaj klimatskih promjena na vodne resurse

Rezerve pitke vode nisu neiscrpne i veoma su podložne uticaju klimatskih promjena, te kao društvo imamo zadatak da vodu savjesno i odgovorno trošimo. Zajedno sa porastom broja stanovnika raste i potreba za većom količinom pitke vode.

Procjenjuje se da će do 2050. godine broj stanovnika iznositi 9 milijardi, dok će količine pitke vode ostati nepromijenjene. S obzirom na ograničenost vodnih resursa, upravljanje njima predstavlja veoma važan zadatak, pri čemu upravo klimatske promjene jesu jedan od najznačajnijih ulaznih podataka neophodnih za adekvatno upravljanje tim resursima.

Trenutna prosječna temperatura na globalnom nivou je viša za 0,85°C u odnosu na kraj 19. vijeka, dok se za period od 2019. do 2023. godine predviđa rast temperatura od 1,03 do 1,57 stepena u odnosu na period od 1850. do 1900. godine. To je praćeno pojačanim zagrijavanjem u većem dijelu svijeta, posebno u području Arktika.

Uticaj klimatskih promjena na planiranje i upravljanje vodnim resursima 

Upravljanje vodnim resursima je ekološki osjetljiva djelatnost, čiji je osnovni cilj da zadovolji potrebe potrošača, vodeći računa o zaštiti okoline.

Uticaji klimatskih promjena na prirodne i društvene sisteme već su osmotreni i opisani, kako na globalnom tako i na regionalnom nivou. Klimatske promjene manifestuju se kao gubici u prinosu poljoprivrednih usjeva, smanjenje raspoloživosti pijaće vode, kao i njenog kvaliteta, porast i širenje bolesti, povećana opasnost od poplava, suša, itd.

Foto ilustracija: Union of Concerned Scientists – Klimatske promjene manifestuju se kao gubici u prinosu poljoprivrednih usjeva

Projekcije buduće klime ukazuju na dalji rast ovih uticaja, naročito ako se nastavi s rastom antropogenih emisija gasova s efektom staklene bašte. Neki od tih budućih uticaja već se ne mogu izbjeći, zbog životnog vijeka GHG gasova i prirode klimatskog sistema.

Kako su južni djelovi Evrope prepoznati kao najranjivije oblasti, pored Arktika, to je značaj sektorske analize ranjivosti i definisanja mjera adaptacije na klimatske promjene, varijabilnosti i ekstremne događaje veći. 

Relativno male promjene klime mogu prouzrokovati probleme sa vodnim resursima u mnogim oblastima, posebno u sušnim i polusušnim krajevima, kao i u vlažnim područjima gdje su prevelika potražnja, raspianje ili zagrađenje doveli do nestašice vode.

Malo se zna o regionalnim detaljima hidrometeoroloških promjena izazvanih efektom staklene baste. IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change) navodi da je u pojedinim oblastima povećana količina padavina, kao i skladištenje vlage u zemljištu, što umnogome utiče na poljoprivredu, ekosistem i količinu pitke vode. Međutim, sa druge strane imamo slučaj da je dostupnost vode smanjena, što takođe ima značajne implikacije na poljoprivredu, skladištenje i distribuciju vode, kao i na proizvodnju hidroenergije.

Rješenje?

Da bi se u budućnosti došlo do adekvatnog plana i strategije za rješavanje pomenutog problema, moraju se izraditi pouzdane procjene stanja vodnih resursa, čije studije moraju uključiti procjene o učestalosti, intenzitetu i trajanju potencijalnih budućih hidroloških događaja. Ovo je od posebnog značaja za poljoprivredu, kao i projektovanje vodnih sistema. 

Najznačajniji politički okvir u Evropi koji se odnosi na riječni proticaj je Okvirna direktiva za vode. Prema toj Direktivi, svaka članica EU mora da uspostavi program monitoringa za vodene tokove i zapremine voda u njihovim glavnim basenima. Uz pomoć tih podataka, osmotreni proticaj rijeka mogao bi da se dovede u vezu s klimatskim podacima što bi omogućilo izradu projekcija budućih trendova uslovljenih promjenom klime.

Foto ilustracija: BHRT

Analizom hidroloških zapisa, kao što su riječni tokovi, vodostaj i sl., hidrolozi mogu procijeniti buduće hidrološke pojave. To podrazumijeva da karakteristike procesa ostaju nepromijenjene. Posmatranje hidroloških procesa najprije se koristi za predviđanje budućih kretanja i količine vode.

Ove hidrološke analize rađene su za Skadarsko jezero, kao najznačajniji hidrološki objekat u Crnoj Gori. Korišćeni su postojeći podaci za period 1948−2012.

Hidrološka analiza za Skadarsko jezero data je u cilju boljeg sagledavanja sadašnjeg stanja i uvida u hidrološki režim tokom posljednjih 60 godina. Procjene i analize uticaja prognoziranih klimatskih promjena na vodne resurse ubuduće će zahtijevati kontinuirana i kvalitetna hidrološka osmatranja i mjerenja.

Foto ilustracija: CG Live – Skadarsko jezero

Područja posebno osjetljiva čak i na najmanje klimatske promjene, moraju biti identifikovana širom svijeta. Mora se utvrditi ranjivost svakog područja, uzimajući u obzir i prirodne i antropogene uslove, kao i potencijalne promjene. 

Intezivna procjena osjetljivosti vodnih resursa i njihovog planiranja je neophodna u zemljama u razvoju, posebno u onim zemljama koje su smještene u ekološki osjetljivim sušnim ili polusušnim regionima, gdje postoji šansa da dođe do sukoba između loše razvijenog sistema vodnih resursa sa naglim porastom potrebe za vodom.

Trenutno se vrlo malo zna o efektima klimatskih promjena na kvalitet vode. Iako briga o kvalitetu vode postaje sve važnija, odvajanje “čovjekom-izazvanih” faktora od uticaja klimatskih promjena je veoma veliki problem. Taj problem se mora što prije riješiti kako bi se krenulo u borbu protiv uticaja klimatskih promjena na vodne resurse, ili kako bi se njihov uticaj za početak makar ublažio. 

Veoma je važno da svako ponaosob uvede promjene u ponašanju kako bi se izbjegle dugoročne posljedice. Mi, kao pojedinci, možemo indirektno uticati na vodne resurse tako što ćemo se truditi da, prema smjernicama IPCC-a, smanjimo upotrebu mesa i mliječnih proizvoda u ishrani, smanjimo količinu otpada koji proizvodimo, više šetamo i koristimo bicikla i električna vozila, putujemo vozovima umjesto avionom i iznad svega, povedemo računa o tome na koje sve načine zagađujemo naše rijeke i jezera i to spriječimo.

Prir. S. Đ.

Izvor: II Nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama, IPCC, IEA

Čitajte još

1 Comment

  • Sjajan tekst!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *