Danas obilježavamo Svjetski dan šuma kako bismo svi bolje razumjeli njihov značaj.
U pogledu hrane i sredstava za život naši životi podjednako zavise od i kopna i od mora. Štaviše, šume su biološki najraznovrsniji ekosistemi na kopnu i obuhvataju više od 80 odsto kopnenih specifičnosti životinja, biljaka i insekata.
Šume pokrivaju 30 odsto zemljine površine i pogodna su staništa za milione vrsta, izvori su čistog vazduha i vode i naravno, presudne su za borbu protiv klimatskih promjena. Studija UN-a pokazuje da šume mogu izvući milijarde ljudi iz siromaštva i stvoriti dodatnih 80 miliona zelenih radnih mjesta.
Međunarodni dan šuma je dobra prilika da se proslave svjetska dostignuća u njenom očuvanju, ali i da se javnost edukuje na temu šuma i ekosistema.
Takođe, to je pogodna prilika i pravo vrijeme za rješavanje globalnih problema i mobilizaciju političke volje za preduzimanje akcija.
Prošlog mjeseca, agencija UN-a za klimatske promjene, IPCC, objavila je izveštaj koji otkriva fatalne posljedice klimatskih promjena po ljude koje se očekuju narednih decenija u svim djelovima svijeta.
Cilj 15 održivog razvoja: Održivo gazdovanje šumama
Sve članice Ujedinjenih nacija usvojile su 2015. godine razvojnu politiku održivosti koja se zasniva na 17 ciljeva održivog razvoja. Ovih 17 ciljeva predstavljaju globalni plan za mir i prosperitet ljudi i planete i trebalo bi da budu postignuti do 2030. Cilj 15, pod nazivom Život na kopnu, odnosi se na održivo korišćenje kopnenih ekosistema i održivo upravljanje šumama. Cilj 15 nastoji da obnovi i očuva kopnene ekosisteme, močvare, šume i planine do 2030.
Ali koliko je ozbiljna situacija kada je riječ o šumama?
Ulaganjem u šume jednako ulažemo u ljude
Gubitak poljoprivrednog zemljišta se odvija 30 do 35 puta brže u odnosu na istorijski nivo. Isto važi i za sušu i dezertizaciju.
Takođe, svjetske šume djeluju kao štit protiv zoonoza, što znači da će njihovo uništavanje imati fatalne posljedice po globalno javno zdravlje. Jedan od tri slučaja pojave novonastalih bolesti, npr. HIV i SARS, povezani su sa krčenjem šuma i drugim promjenama u korišćenju zemljišta. Sasvim je jasno da je ulaganje u šume i šumarstvo jednako ulaganju u ljude. Oko 1,6 milijardi ljudi zavisi od šuma.
Uprkos ovim društvenim, zdravstvenim i ekonomskim koristima, globalno krčenje šuma nastavlja se alarmantnom brzinom. A nedavni izvještaj agencije UN-a ponavlja da klimatske promjene dolaze brže nego što možemo pretpostaviti.
Međuvladin panel za klimatske promjene i AR6
Međuvladin panel za klimatske promene (IPCC) je tijelo Ujedinjenih nacija koje procjenjuje rizike od klimatskih promjena i daje savjete kreatorima politika. Panel se sastoji od stotine stručnjaka iz cijelog svijeta i okuplja ukupno 195 država. IPCC je objavio pet izvještaja u kojima se razmatra problem klimatskih promjena i zahtijeva akcija od vlada širom svijeta. Šesti izveštaj o procjeni uticaja klimatskih promjena (AR6) je u izradi i objašnjava ekološke, tehničke i socioekonomske aspekte klimatskih promjena.
Šumski požari, suše i krčenje šuma
AR6 navodi da su klimatske promjene nedvosmisleno posljedica ljudskih aktivnosti i da se očekuje da će na svim kontinentima biti više toplotnih talasa, poplava i ekstremnih vremenskih prilika.
Kopno se suši, nivo mora se podiže, a stanje će se dodatno pogoršati ako temperatura poraste iznad 1,5 stepeni. IPCC je izvjestio da će se temperatura najverovatnije povećati između 2,1 i 3,5 stepeni celzijusa. Međutim, stručnjaci širom svijeta upozoravaju da ako porast temperature bude veći od 1,5 stepeni, rizikujemo da izgubimo svaku kontrolu nad klimom, što će rezultirati kolapsom ekosistema bez mogućnosti obnavljanja.
U novoj studiji časopisa Nature Climate Change objavljeno je da najvećoj prašumi na svijetu, Amazonu, ozbiljno prijeti nepopravljiva šteta usljed šumskih požara i krčenja. Oni navode da Amazon gubi otpornost i da je prašuma na pragu odumiranja. Faktori kao što su suše, šumski požari, klimatske promjene i krčenje šuma zajedno smanjuju njenu otpornost. Ako šuma umre, to može imati ogromne posljedice po cio svijet. Amazon pokriva velike djelove Južne Amerike i dom je za oko 25% ukupnog biodiverziteta Zemlje. Štaviše, važan je sakupljač CO2 u atmosferi. Bez šuma temperatura će rasti, tlo neće zadržavati vodu, a to će rezultirati razarajućim poplavama.
Prir. M.L.
Izvor: unric.org
