Zbog globalne energetske krize, mnoge zemlje vraćaju ugalj da bi održale energetsku stabilnost, ali vraćanje na fosilna goriva ne smije biti dugoročna strategija, ocijenili su u NVO Eko-tim. Kako naglašavaju -Nacionalni plan za klimu i energiju se mora donijeti bez odlaganja, jer su nam potrebni jasni koraci za razvoj energetike u Crnoj Gori.
Svjesni smo da politička kriza značajno pogađa i utiče na usporavanje i odlaganje svih procesa, pa više od godinu dana nema pomaka kada je u pitanju razvoj najvažnijeg strateškog dokumenta u oblasti klime i energije – Nacionalnog plana za klimu i energiju, pa tako ni jasnih koraka za razvoj energetike u Crnoj Gori. Od posebne važnosti je osigurati međusektorski dijalog i što hitnije donijeti važne strateške odluke vezane za budućnost energetskog sektora u Crnoj Gori – kazala je Diana Milev Čavor koordinatorka programa za energiju i klimu u NVO Eko-tim.
Kako navodi u saopštenju, jasno je da su neke hitne mjere za fosilna goriva neophodne kako bi se se obezbijedilo dovoljno energije ove zime, ali to ne smije biti održiva dugoročna strategija, bilo iz ekonomske ili klimatske perspektive.
“Brza izgradnja nove infrastrukture za obnovljive izvore energije, povećanje energetske efikasnosti i ušteda energije ostaje jedina dugoročna strategija za izlazak iz energetske krize – kazala je Milev Čavor.
Kako dodaje, Vlade zemalja EU, zbog energetske krize, prosto su primorane da neke od svojih termoelektrana na ugalj, a koje su ranije prestale da rade, opet pokrenu i produže njihov radni vijek. Međutim u javnosti se ne govori dovoljno o tome da zemlje EU, ne odustaju od ranije definisanih datuma za napuštanje uglja. Jedini izuzetak je Mađarska koja nema jasnu strategiju kada je u pitanju pokretanje starih termoelektrana i napuštanje uglja. Sa druge strane, jako je važno naglasiti da se u mnogim zemljama Evrope ulaganje u obnovljive izvore energije značajno uvećava i ubrzava.
Rudnici uglja, kako objašnjava, trenutno rade sa visokim profitom zahvaljujući visokim cijenama uglja, međutim nova ulaganja u ovaj sektor u smislu novih kopova su minimalna, dok je u EU zabilježeno rekordno povećanje vjetra i sunca u odnosu na prošlu godinu zbog višestruko jeftinije energije iz obnovljivih izvora.
Globalno, obnovljivi izvori energije su činili 27% proizvodnje električne energije u 2020, prema podacima Međunarodne agencije za energetiku. Agencija predviđa da će se ovaj udio povećati na 33% do 2025. godine, što znači da bi obnovljivi izvori energije prvi put nadmašili ugalj kao najveći svjetski izvor električne energije. Čak štaviše, po prvi put u istoriji, u svojoj perspektivi globalnog tržišta Međunarodne agencije za energetiku ne postoji scenario koji predviđa nastavak i dugoročni rast fosilnog goriva, uključujući prirodni gas.
-Promjene u smislu energetske tranzicije ne mogu se desiti na brzinu, ali mora nam biti jasno da što prije krenemo da razmišljamo na način da je ugalj ipak ograničeni resurs i da ne možemo razmišljati o uglju kao energentu na kojem će se bazirati energetski sektor u budućnosti, prije ćemo i riješiti potencijalne probleme sa kojima se možemo susresti u bliskoj budućnosti. Dovodeći Crnu Goru u kontekst energetske tranzicije, mora postojati vizija i jasan plan kada je u pitanju razvoj elektro-energetskog sektora – zaključuje Milev Čavor.
Izvor: RTCG.me
