Vodni potencijali čine jedan od osnovnih razvojnih potencijala Crne Gore. Po vodnim bogatstvima, u odnosu na njenu površinu, spada u vodom najbogatija područja na svijetu. Na osnovu dosadašnjih istraživanja površinskih vodotoka u Crnoj Gori, može se govoriti o vrlo izraženoj vodnosti u odnosu na relativno malu površinu Crne Gore. Usvajanjem Direktive o vodama (Water Framework Directive 2000/60/EC – WFD), Evropska unija je u potpunosti obnovila svoju politiku u domenu voda. Direktivom su formulisani uslovi koji treba da omoguće sprovođenje usvojene politike održivog korišćenja voda i njihove zaštite.
Kontrola kvaliteta površinih voda
Prema izvještaju Agencije za zaštitu životne sredine, stalna kontrola kvaliteta površinskih voda u Crnoj Gori obavlja se radi procjene kvaliteta vode vodotoka, praćenja trenda zagađenja i očuvanja kvaliteta vodnih resursa.
-Ispitivanja kvaliteta vode na izvorištima služe za ocjenu ispravnosti voda za potrebe vodosnabdijevanja i rekreacije stanovništva, u cilju zaštite izvorišta i zdravlja stanovništva. Ispitivanje osobina voda ima za cilj utvrđivanje statusa voda: površinskih voda (kao hemijski i ekološki status) i podzemnih voda (kao hemijski i kvantitativni status). Utvrđuju se elementi za određivanje svakog od navedenih statusa kao vrlo dobar, dobar, umjeren, loš i vrlo loš, a za pojedinačna vještačka i značajno izmijenjena vodna tijela klasifikacija se vrši na osnovu ekološkog potencijala kao dobar, umjeren, loš i vrlo loš – piše u izvještaju.
Površinske vode – mreža stanica za kvalitet površinskih voda u 2020. godini, obuhvatila je 20 vodotoka sa 38 mjernih mjesta, 3 prirodna jezera sa 6 mjernih mjesta, 5 vještačkih jezera sa 5 mjernih mjesta, 5 mješovitih voda sa 5 mjernih mjesta, i obalno more sa 5 mjernih mjesta, a koje se obrađuje u okviru tematske cjeline vezano za more.
-Ispitivanje kvaliteta površinskih voda u Crnoj Gori u 2020. godini, realizovano je u 4 serije mjerenja za osnovne fizičko-hemijske parametre, u periodu jul-decembar i obuhvaćena su tri godišnja doba, kao i period malih voda – kada je zagađenje voda najveće, kao i njihovo korišćenje – piše izvještaju Agencije.
Ispitivanje rijeka
Kako se navodi, na osnovu vrijednosti osnovnih fizičko-hemijskih elemenata kvaliteta, ispitano je 20 rijeka, odnosno njihovih 38 lokacija.
-Stanje voda imalo je: vrlo dobar status na 2 mjerna mjesta (5,3%) (2 lokacije na rijekama Dunavskog sliva: Ljuča – ispod Gusinja (sredina vodotoka) i Voloder – gornji tok, ispod sela Tikovine), dobar status na 14 mjernih mjesta (36,8%) (5 lokacija na rijekama Jadranskog sliva: Bojana – Fraskanjel, Cijevna – gornji tok, Zeta – Danilovgrad i Vranjske njive, Gračanica – iznad Manastira) i 9 mjenih mjesta na rijekama Dunavskog sliva: Lim – iznad Vinicke, Bistrica Bjelopoljska – Gubavač, Ljuboviđa – Kovren, Lješnici – Petnjica i iznad ušća u Lim, Bistrica – Pešca (iznad lušca), Zlorečica – iznad ušća u Lim, Tara – Trebaljevo, Ćehotina – Vrulja), i umjeren status na 22 mjerna mjesta (57,9%) (Bojana – Reč, Crmnica – gornji tok i Virpazar, Orahovštica – donji tok, Crnojevića Rijeka – Brodska Njiva, Morača – Zlatica, ispod Sportskog centra, ispod ušća Cijevne, iznad ušću u Skadarsko jezero (lijevi rukavac – Vranjina), Cijevna – Dinoša (nizvodno od mosta), Mala rijeka – iznad ušća (Bioče), Zeta (Duklov Most), Gračanica – donji tok (kod sladišta boksita), Lim – ispod Bijelog Polja, industrijska zona i Dobrakovo, Ljuboviđa – ispod Pavinog Polja, Ibar – iznad Rožaja i Bać, Tara – ispod Mojkovca, Ćehotina – Rabitlja, ispod gradskog kolektora i Gradac) – piše u izvještaju.
Kontrola jezera
U izvještaju se navodi i da su ispitivana i prirodna jezera na 6 lokacija.
-Što se tiče prirodnih jezera, odnosno njihovih ispitivanih 6 lokacija, stanje voda imalo je dobar status na 3 lokacije (50%) (mjerna mjesta na Skadarskom jezeru: Moračnik i Podhum, Crno jezero – pored splava) i 3 lokacije imale su umjeren status (50%) (Šasko jezero – kod splava, Skadarsko jezero: Kamenik i centar jezera). Stanje voda vještačkih jezera i ZPVT, odnosno njihovih ispitivanih 5 lokacija, stanje voda imalo je dobar i bolji potencijal na 2 lokacije (40%) (Slano i Bilećko jezero) i umjeren potencijal na 3 lokacije (60%) (Krupačko, Liverovića i Otilovća jezero). Što se tiče mješovitih voda, odnosno njihovih ispitivanih 5 lokacija, stanje voda imalo je dobar status na 1 lokaciji (20%) (prostora uliva Risanske rijeke) i umjeren status na 4 lokacije (80%)(ušće Sutorine, Ušće Škude, ušće potoka kod Opatova i ušće rijeke Bojane) – dodaje se u izvještaju Agencije za zaštitu životne sredine.
Ekološki status, kako su pojasnili, određen na osnovu rezultata bioloških elemenata vodnih tijela površinskih voda i razvrstan je u kategorije: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše stanje.
-Na osnovu vrijednosti biološkog elementa fitoplanktona, mase i brojnosti ćelija jedinki algi u vodi – stanje kvaliteta voda ispitivanih lokacija 6 vodotoka – odnosno njihovih 9 mjernih mjesta, imala su: vrlo dobar status. Na osnovu vrijednosti biološkog elementa fitobentosa, strukture i brojnosti silikatnih algi, stanje kvaliteta voda ispitivanih lokacija: 20 vodotoka – odnosno njihovih 37 mjernih mjesta, imalo je: vrlo dobar status na 16 lokaciji (43,2%); dobar status na 18 lokacija (48,6%) i umjeren status bio je na 3 lokacije. Od 6 ispitanih lokaliteta prirodnih jezera (nije ustanovljena zajednica makrozoobentosa) nađeni kvalitet je bio izvan zahtijevanog na svim mjestima: umjeren – na 3 lokacije (Skadarskom jezeru – Moračnik i Podhum, Crno jezero, iza splava), loš na 2 lokacije (na Skadarskom jezeru – Kamenik, Šasko jezero) i vrlo loš (na Skadarskom jezeru – centar jezera). Elementi koji su doprinijeli ovakvom stanju su nađene zajednice fitoplanktona, makrofita i status fizičko hemijskih elemenata. Od 5 ispitivanih lokaliteta mješovitih voda – ušća rijeka (program je rađen i analiziran – bez svih bioloških elemenata) nađeni kvalitet je: dobar status na 1 lokaciji na prostoru uliva Risanske rijeke, i umjeren na 4 ostale lokacije – ušća: Sutorine, Škude, potoka kod Opatova i rijeke Bojane – navode iz Agencije.
Prir. M.L.
