Prostorni plan može doprinijeti reformi cijelog sistema u svim oblastima i zasigurno će opredijeliti razvoj crnogorske privrede u narednih 20 godina. Ovo je poručeno sa završnog okruglog stola koji su Privredna komora i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine organizovali u okviru javne rasprave o Nacrtu Prostornog plana Crne Gore.
Uzimajući u obzir da je prostorno planiranje jedan od ključnih instrumenata za uspostavljanje dugoročnog i održivog okvira za društveni, teritorijalni i ekonomski razvoj, Okrugli sto je bio prilika da se svim relevantnim subjektima na nivou donosilaca odluka, privrede i nauke predstave osnovne preporuke i sugestije koje su dobijene tokom tromjesečnog predstavljanja ovog, nakon Ustava, najbitnijeg dokumenta u državi.
Privredna komora je svjesna da je prostor jedan od najvažnijih resursa Crne Gore, dijelom zato što ga imamo malo i sve manje, a dijelom i zato što njegovo korišćenje nije uvijek bilo najracionalnije, kazala je u uvodnom obraćanju predsjednica ove asocijacije dr Nina Drakić.
Zbog toga je Komora aktivno učestvovala u kreiranju Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, a privrednici su veoma dobro prepoznali i značaj Prostornog plana Crne Gore.
– Riječ je o dokumentu koji će zasigurno da opredijeli razvoj crnogorske privrede u narednih 20 godina, i ovoj temi dala se puna pažnja u Privrednoj komori – rekla je Drakić.
Dodala je da je u Komori, u saradnji sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, i timom za izradu Prostornog plana Crne Gore, održano šest javnih rasprava na odborima udruženja kojima je prisustvovalo više stotina privrednika.
-Neophodno je i na pravi način planirati objekte za prenosnu energetsku infrastrukturu i sačuvati sve prostore gdje su detektovane mineralne sirovine kako bi ostala na raspolaganju budućim generacijama, kao i da fosilna goriva treba da imaju značajniju poziciju u Prostornom planu, kojim treba obuhvatiti i infrastrukturu za skladištenje goriva. Privrednici pozdravljaju najavljeno donošenje novog zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim će se ovaj vrijedni resurs zaštititi od pretvaranja u građevinsko. Takođe insistiraju da se u Prostornom planu daju smjernice da se planovima nižeg reda i jasno definišu industrijske zone u pojedinim opštinama, kao i više slobodnih bescarinskih zona – istakla je ona.
– Poruka privrede je da definisanje integralnih sistema upravljanja otpadom mora biti strateški prioritet, te da je neophodno razvijanje politike reciklaže, jačanje ekološke svijesti kroz
Prema riječima Majde Adžović, državne sekretarke Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Prostorni plan je kamen temeljac daljeg razvoja Crne Gore, pružajući jasan putokaz za njenu organizaciju i uređenje.
– Prostorni plan je posvećenost našim budućim generacijama, napravljen uz pažljivo razmatranje ekonomskih, društvenih ekonomskih i kulturnih faktora. On postavlja ambiciozne ali ostvarljive ciljeve za prostorni razvoj Crne Gore do 2040. godine. Pružajući sveobuhvatan okvir za održivi rast, osigurava da se naša dobra koriste uravnoteženo i na odgovoran način – rekla je Adžović.
Ona je istakla da javne rasprave po ovom pitanju traje do 29. aprila, te da je u do sada realizovanim pristiglo oko 260 sugestija na ovaj važni dokument.
– Prostorni plan nije samo crtanje linija na karti, već suočavanje sa stvarnim izazovima koji utiče na svakodnevni život građana, od poboljšanja saobraćajne povezanosti, do promovisanja održive poljoprivrede, od borbe protiv nelegalne gradnje do poboljšanja javnih prostora. Donošenje prostornog plana nije samo zakonska obaveza već postaje moralni imperativ – kazala je ona.
Dejan Đurović, predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore kazao je da je ovaj odbor dao svoj maksimum kada je u pitanju izrada plana.
-Insistirali smo na uključenju svih aktera koji treba da implementiraju sve pristigle predloge i sugestije u plan, koji je od samog početka bio transparentan i predstavlja najvažniji dokument nakon Ustava – kazao je on.
Svetlana Jovanović, rukovoditeljka Radnog tima za izradu Prostornog plana Crne Gore zahvalila je svima na velikoj podršci, koja je bila ključna za dalja strateška opredjeljenja u planu i njegovo usvajanje, koje se očekuje do kraja godine.
Prema njenim riječima, jedan od najvažnijih ciljeva Prostornog plana je uravnotežen regionalni razvoj, jače povezivanje Sjevernog regiona sa Centralnim i Primorskim, održivo korišćenje prirodnih resursa, razvoj infrastrukture, posebno saobraćaja kao preduslova za brži razvoj privrednih djelatnosti i valorizacija potencijala u Sjevernom regionu.
Prof. dr Zarija Pejović, Univerzitet Mediteran, istakao je neophodnost suzbijanja divlje gradnje i reindustrijalizacije gradova posebno na sjeveru države. U odgovoru na njegovu diskusiju predstavnici donosilaca odluka su istakli da su nedostatak planske dokumentacije i nedovoljan broj inspektora ključni izazovi u rješavanju ovog pitanja.
Šemso Kalač, Univerzitet Dona Gorica, smatra da su neophodne bolje saobraćajne konekcije Rožaja sa okruženjem, povezivanje na autoput i izgradnja željezničke infrastrukture.
Dragan Marković, član Radnog tima za izradu Prostornog plana ocjenjuje da je u Crnoj Gori opasnija planska a neracionalna gradnja, od neplanske. Smatra da novim sistemom planiranja prostora treba ograničiti izgradnju stanova za tržište jer je to „raubovanje potencijala poljoprivrednog zemljišta, i donosi rast bez razvoja“.
Prir. M.V.
