Privredna komora organizovala je u ponedeljak, 24. maja, okrugli sto na temu „Zelena ekonomija u Crnoj Gori“.
Privredna komora, kao asocijacija cjelokupne crnogorske privrede, ima odgovornost u kreiranju ekonomske budućnosti zemlje. Iz tog razloga je sa UNDP-jem pokrenula izradu Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji. Takođe smatraju da je od izuzetne važnosti sveobuhvatno otvaranje diskusije na temu zelene ekonomije u Crnoj Gori.
Značaj zelene ekonomije
Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore, Mitar Bajčeta, kazao je da ga raduje što su svi prepoznali značaj ove teme u kompleksnom trenutnku za privredu i društvo u cjelini.
-Ova tema je aktuelna i na najvišim adresama EU, dok je Evropski zeleni plan usljed pandemije ponovo aktuelizovan kao dokument koji sadrži smjernice za oporavak zemalja članica u novonastalim okolnostima. Posvećenost ovoj temi je značajna za Crnu Goru u kontekstu njenog puta ka EU – rekao je Bajčeta.
Privredna komora Crne Gore je, kako je podsjetio, 2019. godine pokrenula diskusiju na ovu temu na regionalnom nivou.
-Jedan od zaključaka dijaloga bio je i projekat izrade Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji kao dijelu zelene ekonomije. U saradnji sa UNDP-jem, i uz razumijevanje prethodne Vlade, veoma posvećeno smo pristupili ovom poslu. Zbog izbijanja pandemije urađeno je manje od planiranog. Ovo nije, i ne može biti, projekat komore i UNDP-ja, već svih nas – kazao je on.
V.d. generalna direktorica Direktorata za unapređenje konkurentnosti u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Olivera Vukajlović, rekla je da se crnogorska ekonomija i dalje u značajnoj mjeri suočava sa posljedicama koronavisrusa, te se ukazala potreba za daljim obezbjeđenjem snažne podrške privredi i u drugom kvartalu.
Kako je istakla, najvažniji segment paketa za drugi kvartal je podrška privredi koja će se odvijati u četiri faze, sa ciljem da se obezbijedi oko 110 miliona novih kreditnih sredstava.
Ona je dodala i da je nastavljeno sa subvencionisanjem zarada po novom modelu, gdje su privredni subjekti targetirani pojedinačno, i gotovo da ne postoji djelatnost koja nije zastupljena ovim programom.
Ukupna vrijednost novog paketa mjera podrške procjenjena je na 166.075.000 eura.
-Zelena ekonomija treba da predstavlja buduće opredjeljenje nacionalne ekonomije i društva. Sada je potrebno da na tome radimo na održiviji i sveobuhvatniji način. Najveća odgovornost je na vladinom resoru, ali je neophodno da se u proces uključi cijelo društvo, prije svega privreda i mlade generacije – kazala je Vukajlović.
Projekti od strateškog ekološkog značaja
V.d izvršni direktor Eko fonda, Draško Boljević, kazao je da su njihovi ciljevi u sprezi sa zelenom ekonomijom, te da njeni principi treba da postanu opšteprihvaćeni.
Djelovanje Eko fonda, kako je objasnio, zasniva se na pružanju pomoći projektima koji su od strateškog ekološkog značaja.
-Projekti koji su do sada odrađeni ticali su se subvencija za kupovinu električnih i hibridnih vozila. Eko fond je za kupovinu odvojio 100.000 eura, od čega je 50.000 eura bilo namijenjeno za kupovinu hibridnih, a 50.000 eura za kupovinu električnih vozila.
Rukovodilac Službe za planiranje, analizu, izvještavanje i međunarodnu saradnju Investiciono-razvojnog fonda, Ana Cmiljanić, kazala je da se IRF mora znatno više fokusirati na projekte zelene ekonomije.
-To se posebno vezuje za činjenicu da će od sada glavni finansijeri IRF-a, međunarodne finansijske institucije – najprije Evropska investiciona banka, a od skoro i Francuska agencija za razvoj, određene izvore finansiranja uslovljavati procentom investicija u zelene projekte – kazala je ona.
Kako je istakla, EU je zacrtala cilj da do 2030. godine smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 55% u poređenju sa nivoima iz 1990. godine .
-Za naredni period postavljeni su ambiciozni ciljevi, a jedan od njih je i da se do 2050. godine postigne neto neutralna emisija gasova. Ovdje će ekonomski sektor imati značajnu ulogu i bitno je da se IRF kroz svoje programe podrške fokusira na zelenu ekonomiju – kazala je ona.
Igor Jovanović iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, govorio je o upravljanju otpadom i naglasio da to nije samo izazov Crne Gore nego i EU.
Direktive u ovoj oblasti u EU su prepoznate kao teške direktive.
-Uobičajena je percepcija građana u Crnoj Gori da ova oblast nije uređena kako treba, međutim, smatram da smo u Ministarstvu adekvatno odgovorili na taj zadatak. U značajnom dijelu je izgrađena infrastuktura u skladu sa planskim dokumentima. Smatramo da ćemo u narednih godinu i po do dvije, moći da se pohvalimo izradom infrastrukture i na sjeveru – rekao je on.
Politika klimatskih promjena
Programski menadžer UNDP-a, Snežana Dragojević, kazala je da je glavni dokument koji na globalnom nivou uređuje politike klimatskih promjena Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama, i to je dokumenat kojem je, zajedno sa Pariškim sporazumom, pristupio najveći broj zemalja svijeta.
-Crna Gora je pristupila ovoj konvenciji 2006. godine kao neaneks zemlja, a to znači da nema obaveze o izvještavanju ka konvenciji kao što to imaju mnogo razvijenije zemlje. Ipak, Crna Gora ima obavezu da podatke o efektu staklene bašte koji proizvodi, predaje na svake četiri godine – dodala je ona.
Ladeja Godina Košir, eksterni ekspert, kazala je da su projekat Mape puta ka cirkularnoj ekonomiji pokrenuli 2019. godine.
-Cirkularna ekonomija mora da se odnosi na našu privredu, kako bi zadržali radna mjesta, a mora da se odnosi i na energetiku i mobilnost – dodala je Godina Košir.
Danilo Raičević, bankar za energetiku, nekretnine i infrastrukturu iz Evropske banke za obnovu i razvoj, istakao je da su u 30 zemalja investrali u više od 170 projekata.
-U Crnoj Gori podržali smo preko 75 projekata ukupne vrijednosti od oko 735 miliona eura. Izdvojio bih vjetroelektrane Krnovo i pametna brojila u elektrodistributivnom sistemu, današnjem CEDIS-u. Ovim projektom postigli smo da Crna Gora ima pokrivenost pametnim brojilima od 85%. Aukcijama, kao alatom za dobijanje najniže cijene električne energije, želimo da obezbijedimo transparantnost i podstaknemo investciije u obnovljive izvore energije – zaključio je on.
M.L.
