Očuvanje Biogradskog jezera mora biti imperativ ne samo za Nacionalne parkove Crne Gore, već i za državu i društvo u cjelini, a donošenju mjera sanacije i antierozione zaštite mora se pristupiti što prije, poručeno je na jučerašnjoj međunarodnoj naučnoj konferenciji.
Konferencija je održana na temu Antieroziona zaštita Biogradskog jezera i rješavanje hidroloških problema u slivu Biogradske rijeke i Biogradskog jezera.
Hidrološki problemi u parku
Direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, Jelena Kljajević, istakla je da hidrološki problemi u parku datiraju odavno i da je za rješenje potrebna riječ struke i nauke.
– Mi smo odlučni u tome da očuvamo parkove i njihov biodiverzitet – poručila je Kljajević.
Ispred JPNPCG govorio je i Veselin Luburić, podsjetivši da je Biogradska gora prvo neformalno zaštićeno područje još od 1878. godine, te i da je najočuvanije područje u Crnoj Gori.
On je podsjetio na istorijat dosadašnjih istraživanja, preporuka i prijedloga rješenja kada je u pitanju problem oticanja Biogradskog jezera.
Prof. Velibor Spalević govorio je o intenzitetu erozije u slivu Biogradske rijeke.
-Potrebno je da naučna javnost na sistematičan način da viziju mogućih ishoda, koji mogu poslužiti za donošenje odluka i rješavanja problema u NP Biogradska gora. Treba da se uključi globalna i naučna javnost, kako bi se pronašlo najbolje rješenje uz poštovanje najboljih naučnih praksi – kazao je on.
Prof. dr Radenko Pejović i inženjer Nikola Čađenović sa Građevinskog fakulteta posebno su se osvrnuli na rezultate hidrogeoloških i inženjersko geoloških istraživanja, kao osnov za izvođenje sanacionih mjera na Biogradskom jezeru.
Oni su govoreći o mogućim rješenjima za oticanje Biogradskog jezera istakli da je dobro što je pokrenuta inicijativa da se pristupi dodatnim istraživanjima kako bi se spriječio nestanak jezera, ali i da je potreban multidisciplinarni pristup.
-Zabrinjavajuća je situacija. Velike su razlike između maksimuma i minimuma nivoa Biogradskog jezera. Dubina se sa 12 metara tokom suše spusti na šest metara. Pojedini stručnjaci procjenjuju da će jezero nestati za 130 godina ukoliko se ne nađe neko rješenje – istakao je Pejović.
Čađenović je kazao da su duž jezera uočeni brojni ponori, ali istraživanja sprovedena od 1988. do 1995. nijesu dala dovoljno precizan odgovor o njihovom tačnom broju i pozicijama.
-Zato je za mogućnost sanacije ovog problema prije svega potrebno definisati geološki model jezera, mogućnost jednostavne izrade kosine, ali se mora raditi postupno, obazrivo, kako se ne bi ugrozio biodiverzitet – kazao je on.
Biogradska gora – prirodna laboratorija
Profesor Prirodno–matematičkog fakulteta Vladimir Pešić posebno se osvrnuo na značaj ekosistema NP Biogradska gora, a kako je kazao, ovaj park je „prirodna laboratorija“.
-Treba postaviti pitanje da li štitimo jezero kao lokalitet ili želimo da štitimo ekosistem. Moj savjet je da se bude vrlo obazriv prilikom intervencija u prirodi, posebno u nacionalnim parkovima – upozorio je on.
Branko Micev iz Zavoda za seizmologiju i hidrometeorologiju Crne Gore, u svom izlaganju osvrnuo se na evidentne anomalije klimatsko – meteoroloških faktora, koji imaju negativan uticaj na bilans stanja voda Biogradskog jezera.
Dragan Radojević iz Zavoda za geološka istraživanja Crne Gore istakao je da dosadašnja geološka istraživanja nijesu dala dovoljno podataka kako bi se definisali režimi podzemnih voda u slivu Biogradskog jezera, te das bi se sprovela adekvatna sanacija. On je dodao da je Zavod za geološka istraživanja prošle godine započeo izradu projekta hidroloških istraživanja Biogradskog jezera.
Konkretni zaključci i rješenja ovog problema biće pretočeni u dokument koji će biti poslati Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a u cilju izrade Glavnog projekta sanacije ovog problema.
Prir. M.L.
Izvor:
Foto ilustracije: TO Kolasin, Makanja, Srpskacafe
