Uprava za šume planira da u ovoj godini posadi oko 500.000 novih sadnica na ukupnoj površini od oko 300 hektara, saopšteno je Ecoportalu iz ove institucije.
-Obzirom da je u toku izrada Programa gazdovanja šumama za 2024. godinu, još uvijek ne možemo dati zvanične i precizne podatke, jer je neophodno da taj Program usvoji Vlada Crne Gore kako bismo po njemu i radili- navode iz Uprave za šume.
Za pošumljavanje, kako pojašnjavaju, kao i svih prethodnih godina, koristiće se sadnice različitih vrsta četinara.
-U prošloj godini zabilježen je značajno manji broj šumskih požara, pa je tako u državnim šumama u 2023. godini evidentirano ukupno sedam požara, na opožarenoj površini od ukupno 17,30 ha, dok je u privatnim šumama evidentiran jedan požar na ukupnoj površini od 15 ha. Poređenja radi, u 2022. godini u državnim šumama bilo je 42 požara na površini od 1.519,73 ha, dok je u privatnim šumama bilo 55 požara na površini od 1.731,77 ha – dodaju iz Uprave za šume.
Dugoročna stabilnost i otpornost šuma, kako dodaju, nije ugrožena.
-Takođe, obim evidentiranih i procesuiranih bespravnih sječa i drugih bespravnih aktivnosti je manji, zahvaljujući intenziviranim kontrolama i setu mjera koje su početkom 2023. godine usvojene, a u porastu je broj podnesenih krivičnih prijava protiv počinilaca bespravnih radnji u pojedinim područnim jedinicama, što znači pojačanu aktivnost nadležnih službi zaštite šuma. Pohvalno je da je u 2023. godini broj šumskih požara bio značajno smanjen i evidentirano je ukupno 8 šumskih požara (7 u državnim i 1 u privatnim šumama), na ukupnoj površini od 32,3 ha. Jedan od problema sa kojim smo se suočili u 2023. godini, ali i u prethodnim godinama, jeste pojava sušenja šuma usljed širenja potkornjaka, zbog čega je komisija koja je oformljena u maju 2023. godine predlozila konkretne i hitne mjere u cilju sprječavanja daljeg širenja potkornjaka i njegovog istrebljenja – ističu oni.
U ovoj godini planiraju da eleminišu ključne uzročnike sušenja šuma i njihove degradacije.
-Nastaviće se sa sprovođenjem zaštitnih mjera, i to: postavljanje većeg broja feromonskih klopki, lovnih stabala, sanitarne sječe, uklanjanje osušenih i oštećenih stabala u šumama, upotreba bioloških preparata i sl. Takođe, u cilju unapređenja zdravstvenog stanja šuma, sprovodiće se mjere hitnog uklanjanja posječenih stabala iz šume koja mogu pospješiti razmnožavanje štetnih insekata i razvoj fitopatogenih organizama, a koja se iz više razloga nalaze odloženi ili skladišteni u šumi ili na šumskom zemljištu i u kontinuitetu će se sprovoditi monitoring i uzorkovanje nad štetnim organizmima kako bi se smanjili rizici od pojave sušenja šuma – zaključuju iz Uprave za šume.
Klimatske promjene i šume
Šume su prvenstveno biološki ekosistemi i jedan od najznačajnih prirodnih ekosistema, čija je uloga i značaj za čovjeka i životnu sredinu nemjerljiva.
-Kada je riječ o klimatskim promjenama, tu do izražaja posebno dolaze ekološke funkcije šuma, a koje podrazumjevaju: zaštitu šumskog tla od spiranja i erozije; očuvanje vodnog režima, biološke i pejzažne raznovrsnosti; ublažavanje makro klimatskih promjena, regulacija i poboljšanje mikro klime; vezivanje ugljenika iz vazduha i proizvodnja kiseonika; očuvanje stanišnih uslova za razvoj divlje flore i faune i sl. Dakle, uloga šuma u ublažavanju sve agresivnijih klimatskih promjena, koje su svakako prisutne i kod nas, je nemjerljiva, zbog čega je neophodno uložiti značajna dodatna sredstva za uzgoj i očuvanje zdravlja crnogorskih šuma i sprovoditi konstantne aktivnosti vezane za brigu o šumama, uključujući i kontinuirano pošumljavanje – pojašnjavaju iz Uprave za šume.
Da bi doprinijeli stabilnosti šumskih ekosistema, potrebno je, kako ističu, da svi kao društvo intenzivno sprovodimo aktivnosti vezane za njihovu zaštitu, očuvanje, ali i oporavak.
-Pošumljavanje ima dugoročan karakter i svakako će poboljšati sveukupno kvalitet života. Neophodno je aktivno raditi i na promociji i podizanju nivoa informisanosti javnosti o važnom doprinosu šuma koji one imaju u zaštiti životne sredine, a prvenstveno u ukupnom smanjenju koncentracije gasova staklene bašte u atmosferi. Iz tih razloga neophodno je konstantno raditi na održivom gazdovanju šumama i aktivno održavati i poboljšavati zaštitne funkcije šuma za vodu i zemljište, kao i za ublažavanje različitih prirodnih nepogoda povezanih sa vremenskim prilikama uz pomoć upravo održivog gazdovanja šumama – navode oni.
Prir. M. Vuković
