Kako klimatske promjene utiču na učestalost vremenskih nepogoda u Crnoj Gori?

PODGORICA – Klimatske promjene dopinose sve češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim prilikama kao što su oluje, suše i šumski požari.

Svjedoci smo da su u Crnoj Gori padavine bile intenzivne u posljednjih deset dana. Početak  novembra donio je obilne kiše i jak južni vjetar. Uzrok ovome, kako tvrde stručnjaci, je globalno zagrijavanje.

Mirjana Ivanov, načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u ZHMS, istakla je za Ecoportal da zbog globalnog zagrijavanja kao posljedice povećane koncentracije gasova sa efektom staklene bašte, projekcije buduće klime pokazuju intenziviranje ekstremnih vremenskih nepogoda i ciklona. 

„Tome doprinosi i toplija površina mora”, pojašnjava ona.

Osmatranja već ukazuju na trend rasta temperature mora u periodu od 1981. do 2022. godine (grafik ispod). 

„Toplija porvršina mora može biti generator za intenziviranje ekstremnih vremenskih uslova, kao što su grmljavinske nepogode, za koje su često vezani jaki olujni vjetrovi”, ističe Ivanov.

Naša sagovornica objašnjava da grmljavinski, olujni oblaci kumulonimbusi mogu biti gradonosni. 

„To su konvektivni oblaci koji daju padavine (najčešće jak pljusak kiše, ponekad i snijega), a sa njima su povezane i 3 najizraženije dinamičke tvorevine – tornado, olujni front i slapovi vazduha. Zbog ekstremnih i uglavnom štetnih pojava koje su vezane za njih, nazivaju se i „nepogode“. Imaju važnu ulogu u ukupnoj energetici atmosfere i opštoj cirkulaciji atmosfere, jer transportuju vlagu i toplotu u gornje slojeve troposfere i niže stratosfere. Na taj način utiču na kvalitet vazduha troposfere i hemiju padavina. Utiču na radijacioni balans troposfere”, navodi Ivanov.

Superćelijska oluja je jedna, kako kaže, od 3 tipa razvoja kumulonimbusnog oblaka. 

„Pored nje postoje jednoćelijski (obični i anomalni) i višećelijski kumulonimbusi. I dok su jednoćelijski i višećelijski kumulonimbusni oblaci kratkoživeći, superćelijski je dugoživeći i može da traje i do 12 sati. U centru pažnje su istraživača zbog velikih šteta koje pričinjavaju i velike dinamike tornada koji ih prati”, dodaje Ivanov.

Prema projekcijama klime, kako dodaje, najosjetiljive oblasti na štete uslijed jakih vjetrova i pratećih poplavnih talasa bi mogle da budu oblasti Bara, Ulcinja i Herceg Novog (slika 2).

Ova osjetljivost obalnog područja je uzeta u obzir i u projektu CAMP – Program integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore (2015), pa je urađena studija „Oluje na Crnogorskom primorju“ (prof. Ćurić, M. Ivanov). Tako, imajući u vidu intenzitet oluja, njihovo kretanje, posljedica koje mogu izazvati i geometriju crnogorske obale (na pojedinim mjestima nizak nagib obale, poluzatvorene uvale i zalivi, i ušća rijeka), sljedeće oblasti bi prema ekspertskom mišljenju mogle da se izdvoje i ocjene kao srednje (ocjena 3) i visoko ranjive (ocjena 4) na oluje: 

1. Oblasti za koje su reprezentativna mjerenja na meteorološkim stanicama u Herceg Novom, Baru i Ulcinju – ranjivost 4 (Herceg Novi) i 3 (Bar, Ulcinj);
2. Uvala Buljarica, uvala Jaz, ušće rijeke Sutorina, Solila i Kotor (naročito njegov južni dio), zatim uvala Čanj, Ulcinjska plaža i ušće rijeke Bojane sve do kanala Porto Milena – ranjivost 4;
3. Obala otvorenog mora Crne Gore koja je bez prirodne zaštite od talasa u vidu ostrvskih lanaca ili podvodnih grebena – ranjivost 4,
4. Veći dio Bokokotorskog zaliva – ranjivost 3

Priroda svakako, kako objašnjava Ivanov, teži da se uravnoteži i ne dozvoljava da dođe do eksplozije klimatskog sistema. 

„To čini putem tzv. povratnih sprega od vodene pare, oblaka, površinskog albeda, okeana, vegetacije i drugih povratnih sprega kao odgovor na povećanu koncentraciju antropogeno proizvedenog ugljendioksida. Međutim, problem je što se ovaj gas zadržava u atmosferi duže od ostalih GHG gasova, pa tako 40% u njoj ostaje 100 godina, 20% ostaje 1000 godina, i 10% čak 10 000 godina pri čemu se mijenja energetski bilans sistema Zemlja – atmosfera”, ističe ona.

I u zemljama regiona je u proteklom periodu primjetno intezivirano i učestalo javljanje vremenskih nepogoda sa dalekosežnim posljedicama.

Naša sagovornica objašnjava da su razlog za to klimatske promjene, ali i varijabilnost klime.

„Naime, prirodna varijabilnost klime utiče na antropogeno izazvane klimatske promjene tako što ih umanjuje ili pojačava”, dodaje ona.

Iako Crna Gora neznatno doprinosi emisijama sa efektom staklene bašte, jasno je da veoma podložna negativnim uticajima promjene klime. Donošenje Nacionalnog energetsko-klimatskog plana Crne Gore, čija je izrada i dalje u toku, osnovni je korak u savladavanju izazova na putu ublažavanja i mitigacije efekata klimatskih promjena.

Prir. M.Vuković