Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Premijer Crne Gore o ekološkim temama u emisiji „Dobro jutro Crna Goro”

Jesen će zavisiti od hidroloških uslova, Vlada će predložiti plan štednje struje

Devastacija životne sredine u Crnoj Gori je posljedica nepostojanja vladavine prava, poručio je premijer Dritan Abazović, govoreći o ekološkim temama u emisiji „Dobro jutro Crna Goro”, prenosi portal RTCG.

Kada je riječ o energetici, premijer kaže da u Crnoj Gori ove jeseni sve zavisi od hidroloških uslova.

-Svi navijamo da jesen bude kišovita, ako jesen ne bude kišovita naći ćemo se u značajnim problemima. Ako jesen bude kišovita možda EPCG može i da ostvari dobit – naveo je premijer i dodao da će biti predložen plan uštede struje za javnu upravu i opštine.

Ilustracija | Foto: morningadvertiser.co.uk

Bez obzira na sve, kako zaključuje, Crna Gora mora da krene u izgradnju energetskih objekata.

-Ne treba više čekati ni sekundu treba dati građevinske dozvole i krenuti u projekte – zaključio je premijer.

Protiv je kaže energetskih projekata koji ugrožavaju životnu sredinu. 

-Ti projekti se neće raditi dok je ove vlade, šta će da bude za godinu, dvije, tri ja ne mogu da znam – kazao je premijer.

Ističe i kako treba koristiti vodene potencijale, ali smatra da to ne treba da se čini na Komarnici.

Vladavina prava i ekologija

Za dvije godine na poziciji premijera, Abazović kaže, posvećen je vladavini prava koja je direktnoj vezi sa ekologijom.

-Devastiranje životne sredine je posljedica nepostojanja vladavine prava. Tako da smo se mi odlučili da postavimo dobre temelje Crne Gore u smislu da razvijamo sistem vladavine prava i tu su rezultati vidljivi i ostaje još posla, a kao plod razvoja te komponente prvo će doći do zaštite živortne sredine, prirodnih dobara, a nakon toga će se stvoriti dobra osnova na kojoj će se graditi ekološka Crna Gora – poručio je Abazović.

Pravu ekološku Crnu Goru, ćemo kako kaže, morati da sanjamo još jedan duži vremenski period.

-Ni mnogo razvijenije države od Crne Gore nijesu je baš dosanjale – ističe Abazović.

Najviše ga, kako ističe, brine devastacija Cijevne, stanje vodostaja, kao i smanjenje izdašnosti izvorišta “Bolje sestre”.

-Moram i prostor da sačuvamo, koji je devastiran posebno na jugu, a moramo i da idemo ka zelenim projektima – poručio je Abazović.

Najveća komparativna prednost Crne Gore je što je jedina Ekološka država, kaže Abazović i dodaje kako se nada da ćemo imati i u toj oblasti više napretka.

Ilustracija | Foto: elegraph.co.uk

-Mislim da je senzibilitet za ekologiju veći godinu ili dvije unazad i da se i građani i NVO mnogo više interesuju za ekologiju. To treba pretvoriti u djela – kazao je Abazović u Jutarnjem programu TVCG.

Zadovoljan je kaže radom Ministarstva ekologije i prostornog planiranja.

Ostvarena je kaže zaštita brda Gorica, gornjeg toka Ćehotine, radilo se i na sanaciji deponija u Baru i Mojkovcu, zaštiti Valdanosa, Solane.

-To su sve obaveze iz poglavlja 27. ali građani moraju da znaju da je to najskuplje poglavlje, skuplje i od 23. i 24. jer mi moramo da uložimo ogroman novac – naveo je Abazović.

Ipak dodaje da se ne mogu svi ti problemi riješiti u kratkom priodu.

-Velike smo simpatije dobili time što smo uspjeli da dobijemo „zelenog premijer”. To su signali da se svijest građana mijenja. Ja očekujem da sve aktivnosti budu usmjerene na to da se svijst u toj oblasti mijenja – poručio da premijer.

Kada je riječ o turizmu, navodi da je sve više onih koji traže zeleno okruženje i čistu prirodu.

-To je ono što se traži – naveo je Abazović i dodao da će Crna Gora više raditi upravo na promociji tih ponuda.

Izvor: portal RTCG

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Organizovati edukativne radionice o uticaju buke na životnu sredinu

ECO MNE

Gume lagerovane širom Crne Gore velika prijetnja po životnu sredinu

ECO MNE

Vlada donijela program monitoringa životne sredine za 2024. godinu