Istraživači vjeruju da kada plastika uđe u okean, sunčeva svjetlost je razgradi u komadiće veličine zalogaja, a tada bakterije pojedu nešto od toga.

Ako ste se ikada pitali gdje ide plastika koja završi u našim morima i okeanima, naučnici su otkrili da bakterije pojedu nešto od toga.
Oko 12 miliona tona plastike uđe u okeane svake godine, ali ankete uzorkovanja otkrivaju samo jedan procenat ovog otpada. Naučnici sa Kraljevskog holandskog instituta za istraživanje mora (NIOZ) misle da su pronašli dio ove slagalice: bakterije jedu plastiku.
Doktorant NIOZ-a, Maaike Goudriaan objašnjava da kada plastika uđe u okean, sunčeva svjetlost je razgrađuje u „komadiće veličine zalogaja”.
Zatim te zalogaje pojede soj bakterije Rhodococcus ruber, koja vari tu plastiku i izlučuje ugljen-dioksid.
„Ovo je prvi put da smo na ovaj način dokazali da bakterije zapravo razgrađuju plastiku u CO₂ i druge molekule. Ovo svakako nije rješenje za problem plastike u našim okeanima. Međutim, to je još jedan dio odgovora na pitanje gdje je nestala sva „plastika koja nedostaje“ u okeanima”, kaže Goudriaan.
Koliko plastike u okeanu jedu bakterije?
Istraživači su testirali svoju teoriju u laboratoriji, hraneći plastikom bakterije u tretiranoj morskoj vodi.
Naučnici procjenjuju da bakterije mogu razgraditi oko jedan odsto dostupne plastike godišnje – i to je vjerovatno ono što se dešava u okeanu.
Potrebna su dalja istraživanja da bi se tačno utvrdilo koliko okeanske plastike pojedu bakterije.
Prethodne studije su pokazale da bakterije koje se pojavljuju u prirodi pojedu plastiku koja se nalazi u jezerima, sprječavajući oslobađanje neprirodnih hemikalija koje uništavaju lokalne ekosisteme. Istraživači u Njemačkoj su 2020. otkrili soj bakterija sposobnih da razbiju neke oblike plastike.
Koliko je plastika štetna za planetu?
Nažalost, bakterije same po sebi nisu „rješenje“. Čak i ako pojedu jedan odsto okeanske plastike, preostalih 99 odsto ima razoran uticaj na divlje životinje. Više od 90 odsto morskih ptica u svijetu ima plastiku u crijevima.
Ovom upornom materijalu su potrebni milioni godina da se razgradi. Od 10 milijardi tona plastike koje su ikada stvorene, ogromnih 6 milijardi leži na deponijama ili zagađuje životnu sredinu.
Recikliranje može pomoći u ublažavanju nekih od najgorih efekata plastike. Ipak, izveštaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iz 2022. otkriva da se samo 9 odsto plastike uspješno reciklira.
Prir. N. B.
Izvor: www.euronews.com
Naslovna fotografija: Abaca Press/Alamy Stock Photo