Ekološka država Crna Gora – da li ćemo to i (p)ostati

Usvajanjem Deklaracije na Žabljaku, 20. septembra 1991. godine, Crna Gora postala je prva ekološka država na svijetu. 

Deklaracijom je definisano strateško opredjeljenje zemlje da usvaja i primjenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.

Danas obilježavamo 30 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom. Međutim, stvarnost je drugačija. Životna sredina uništava se na različite načine. Pored globalnog problema klimatskih promjena, u Crnoj Gori mnogo toga još uvijek nije riješeno, poput zagađenja vazduha, nelegalnih deponija, upravljanja otpadom i otpadnim vodama, nelegalna gradnja itd. Uočava se nedostatak „zelenih“ politika i prepoznavanje problema od strane svakog pojedinca i institucije, kao i nedostatak adekvatnog odgovora u cilju rješavanja nagomilanih problema u životnoj sredini.

Foto: Oblakder – Divlje deponije, jedan od načina uništavanja životne sredine

Crna Gora je zemlja nevjerovatnog prirodnog potencijala koji prepoznaju i međunarodni partneri. Imamo pet nacionalnih parkova, šest parkova prirode i 20 odsto zaštićene teritorije.

Priroda Crne Gore na pragu nestajanja?

Fizičar Dragan Hajduković iz Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) i inicijator ideje o ekološkoj državi, kaže za Ecoportal da danas slavimo 30 potpuno izgubljenih godina od istorijske deklaracije o Ekološkoj državi.

-Crna Gora je dovedena na prag nestajanja, a bilo je više nego dovoljno vremena da na krilima projekta „Ekološke države” postanemo jedna od najboljih, najpoznatijih i najpoštovanijih država svijeta. Dakle, nije urađeno ništa u pravcu pokretanja projekta, ali je nerazumnom rasprodajom prostora urađeno mnogo na ekonomskom obezvređivanju i ubijanju šarma i ljepote naše teritorije – navodi Hajduković.

Odgovarajući na pitanje u kojoj mjeri je Crna Gora zaista ekološka dražava, Hajduković smatra da smo antiekološka država. 

-Kao što rekoh, već trideset godina Projekat Ekološke države je mrtvo slovo na papiru. U mojoj moći je jedino da, pošto se zauvijek vraćam u Crnu Goru, pokušam da projekat pokrenem i ostvarim na teritoriji opštine Cetinje, sa nadom da je ostvarenje projekta u malom samo prva etapa ostvarenja projekta u čitavoj Crnoj Gori. Cilj je da do kraja ove decenije, po kvalitetu života građana, postanemo ubjedljivo najbolji, najpoznatiji i najpoštovaniji region Evrope. Takav ekonomski i društveni preporod Cetinja i Stare Crne Gore može postati svetionik i podsticaj ostalim crogorskim opštinama da slijede isti put i da zajedničkom snagom uzdigemo Crnu Goru do visine planetarnog primjera mudro i humano organizovanog ljudskog društva koje kvalitetno živi u harmoniji sa prirodom – navodi Hajduković.

Foto: Ikimdia Commons – Crno jezero ,Žabljak

Deklaracija o ekološkoj Crnoj Gori

-Mi, poslanici Republike Skupstine Crne Gore, svjesni smo da je, zbog ugrožavanja prirode zaštita identiteta prostora na kome živimo i djelujemo postala naš neodložan i pravovremen posao.
Svjesni duga prema prirodi, izvoru našeg zdravlja i inspiraciji naše slobode i kulture, posvećujemo se njenoj zaštiti u ime sopstevnog opstanka i budućnosti potomstva.
Prihvatamo da nijedna razlika među nama nije toliko velika koliko su velike promjene kojima je izloženo naše prirodno okruženje. Bez obzira naša nacionalna, vjerska, politička i druga ubjedjenja i osjećanja, znamo i prihvatamo da su dostojanstvo i svetinja ljudskog bića organski povezani sa svetinjom i čistotom prirode.
Čovjek i priroda u njemu i oko njega cjelovito su jedno u svojim dubinama i po svom smislu i naznačenju. S toga je oduvijek zloupotrebu čovjeka pratila zloupotreba prirode. Zato opredjeljujući se i boreći se za dostojanstvo čovjeka pozvani smo da se borimo i za dostojanstvo prirode.
Donošenjem ove deklaracije Crna Gora prema prirodi uspostavlja državni odnos i poziva na mudrost sve ljude da spriječe ekološku katastrofu koja nam prijeti.

Deklaracija o ekološkoj Crnoj Gori

-Mi, poslanici Republike Skupstine Crne Gore, svjesni smo da je, zbog ugrožavanja prirode zaštita identiteta prostora na kome živimo i djelujemo postala naš neodložan i pravovremen posao.
Svjesni duga prema prirodi, izvoru našeg zdravlja i inspiraciji naše slobode i kulture, posvećujemo se njenoj zaštiti u ime sopstevnog opstanka i budućnosti potomstva.
Prihvatamo da nijedna razlika među nama nije toliko velika koliko su velike promjene kojima je izloženo naše prirodno okruženje. Bez obzira naša nacionalna, vjerska, politička i druga ubjedjenja i osjećanja, znamo i prihvatamo da su dostojanstvo i svetinja ljudskog bića organski povezani sa svetinjom i čistotom prirode.
Čovjek i priroda u njemu i oko njega cjelovito su jedno u svojim dubinama i po svom smislu i naznačenju. S toga je oduvijek zloupotrebu čovjeka pratila zloupotreba prirode. Zato opredjeljujući se i boreći se za dostojanstvo čovjeka pozvani smo da se borimo i za dostojanstvo prirode.
Donošenjem ove deklaracije Crna Gora prema prirodi uspostavlja državni odnos i poziva na mudrost sve ljude da spriječe ekološku katastrofu koja nam prijeti.

Potencijal Crne Gore i njene ljepote – odgovornost svih nas

Buđenje svijesti o neophodnosti zaštite životne sredine kod građana Crne Gore posljednih godina doživljava svoj procvat i postaje jasno da nije sve izgubljeno. Naprotiv! Veliki broj pojedinaca, organizacija, udruženja, institucija i njihovih zaposlenih, posvećeno doprinose borbi za očuvanje životne sredine i povećanje životnog standarda u skladu sa postulatima održivog razvoja. Od adekvatnog upravljanja otpadom, preko zaštite nacionalnih i parkova prirode, do iskorištenja obnovljivih izvora energije i ozelenjavanja ekonomije, put za konačno dostizanje statusa ekološke države je zacrtan. Na svima je odgovornost i obaveza da ga pratimo.

Crnogorski parkovi prirode

Crna Gora ima šest parkova prirode – Piva, Orjen, Zeta, Komovi, Ulcinjska solana, Dragišnica i Komarnica. Takođe, imamo dva zaštićena Parka prirode „Platamuni“ i „Katič“. Prostori nacionalnih parkova su Durmitor, Biogradska gora, Skadarsko jezero, Lovćen i Prokletije. 

Redakcija Ecoportala

Pratite ecoportal.me na Instagramu

Čitajte još

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *