Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Izvještaj o zdravstvenom stanju crnogorskih šuma u prošloj godini

Dugoročna stabilnost i otpornost crnogorskih šuma nijesu ugroženi

Zdravstveno stanje šuma u Crnoj Gori u 2021. godini bilo je na zadovoljavajućem nivou, a vitalnost, dugoročna stabilnost i otpornost šuma nijesu ugroženi, navodi se u izvještaju o zdravstvenom stanju šuma za prošlu godinu koji je objavila Vlada.

Kako se dodaje u dokumentu, posebnu pažnju u budućem periodu treba obratiti na gljive koje izazivaju trulež i destrukciju drveta, jer drastično umanjuju tehničku vrijednost drveta i uzrokuju masovne pojave potkornjaka. 

U 2021. godine se može konstatovati značajno postojanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu | Foto: birdlife.org

-Obim evidentiranih i procesuiranih bespravnih sječa i drugih bespravnih aktivnosti bio je viši nego u 2020. godini za državne šume, pogotovo kada su u pitanju privatne šume što je rezultat povećanja tražnje na tržištu drvnih proizvoda. Generalno, za 2021. godinu se može konstatovati značajno postojanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu. Isto tako se može konstatovati da postoje dva značajna problema koji uslovljavaju hitnu reakciju nadležnih službi, korisnika šuma u državnoj svojini i vlasnika privatnih šuma, a odnose se na pojavu sušenja šuma na prostoru opštine Pljevlja, kao i na činjenicu da postoji značajan dio opožarenih šumskih površina na kojima nijesu sprovedene mjere sanacije do kraja. Shodno tome, nameće se kao neophodno podrediti redovne mjere na gazdovanju šumama u područnoj jedinici Pljevlja sprovođenju sanitarnih mjera – ističe se u izvještaju.

Takođe, kako pojašnjavaju, kroz sanacione mjere u šumama degradiranim šumskim požarima od 2012. godini do 2021. godine nije uklonjena značajna količina opožarene drvne mase.

-Procjenjuje se da se oko 20% šumskih sastojina u Crnoj Gori nalazi u raznim fazama degradacije, pa je prioritetan zadatak eliminisanje ključnih uzročnika degradacije. U sadašnjem trenutku kada je vrijednost drveta značajno porasla i postoji tražnja za svim kategorijama potrebno je intenzivirati sanitarne mjere, jer iste više ne predstavljaju trošak već imamo i mogućnosti stvaranja Prihoda – navodi se u izvještaju.

U okviru zaštite šuma, u cilju praćenja brojnosti štetnih insekata, Uprava za šume je na brojnim lokalitetima postavila feromonske klopke i feromonske preparate za utvrđivanje brojnosti. 

-Klopke su postavljene u područnim jedinicama: Pljevlja, Žabljak, Plužine, Bijelo Polje, Berane, Podgorica, Danilovgrad, Rožaje, Mojkovac, Petnjica,Plav, Gusinje, Nikšić, Andrijevica i Šavnik. Pored kontrole i preduzimanja mjera protiv štetnih organizama poznatih u šumarskoj praksi Crne Gore, radio se i monitoring nad štetnim organizmima, posebno rizičnim za zdravlje bilja u listopadnim i četinarskim šumama. Na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti bilja svake godine se sprovode posebni nadzori i monitoring nad štetnim organizmima posebno rizičnim za zdravlje drveća – dodaje se u dokumentu.

Najosjetljivije vrsta godinama je kitnjak i obični grab | Foto: wilderness.org

Kada su u pitanju oštećenja šuma, kako se dodaje, zabilježena su na oko 30 % kruna stabala i to u vidu defolijacija i dokolorizacija.

– Kao najosjetljivija vrsta se pokazala jela, nakon nje borovi. Kada su lišćari u pitanju, primjećeno je da oko 31 % kruna stabala sadrži znakove oštećenja. Zapaženo je da su se kao najosjetljivije vrste godinama pokazuju kitnjak i obični grab, gdje je polovina posmatranih stabala sa oštećenjem (obični grab i kitnjak sa oko 50 %), dok je kod bukve zabilježeno značajno prisustvo biljnih vaši i gljiva koje izazivaju oštećenja lišća. Takođe, kod bukve su česte pojave kasnih proljećnih mrazeva koje su izazvale sušenja asimilacionih organa na pojedinim područjima. Osutost kod većine stabala ukupno lišćara i četinara iznosi od 10 do 25% i taj podatak ukazuje da je moguća reverzibilna rekacija stabala na način što će sledeće godine u povoljnijim uslovima ta oštećenja izostati. Razlike se manifestuju posebno u odnosu na klimatske promjene koje predstavljaju okidač za različite stresore, koji ugrožavaju stabilnost i zdravstveno stanje šuma – pojašnjava se u Vladinom dokumentu.

Pojavama sušenja šuma, kako se ističe, potrebno je posvetiti više pažnje. 

-Potrebno je primjenjivati pravilne uzgojne mjere, i podizati nove površine, ali i podizati kvalitet postojećih površina konverzijom ili supstitucijom vrsta. Posebno je značajno održavanje površina pod šumom zdravim uz pravilan monitoring – zaključuju iz Vlade.

Prir. M.L.

Izvor. gov.me

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO POLIS

Vještačka inteligencija (AI) – dobra ili loša za borbu protiv klimatskih promjena?

ECO POLIS

Šta će se dogoditi ukoliko globalna temperatura nastavi da raste?

ECO POLIS

Domaćinstva mogu koristiti biogas za proizvodnju sopstvene električne energije