Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Izvještaj o zdravstvenom stanju crnogorskih šuma u prošloj godini

Dugoročna stabilnost i otpornost crnogorskih šuma nijesu ugroženi

Zdravstveno stanje šuma u Crnoj Gori u 2021. godini bilo je na zadovoljavajućem nivou, a vitalnost, dugoročna stabilnost i otpornost šuma nijesu ugroženi, navodi se u izvještaju o zdravstvenom stanju šuma za prošlu godinu koji je objavila Vlada.

Kako se dodaje u dokumentu, posebnu pažnju u budućem periodu treba obratiti na gljive koje izazivaju trulež i destrukciju drveta, jer drastično umanjuju tehničku vrijednost drveta i uzrokuju masovne pojave potkornjaka. 

U 2021. godine se može konstatovati značajno postojanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu | Foto: birdlife.org

-Obim evidentiranih i procesuiranih bespravnih sječa i drugih bespravnih aktivnosti bio je viši nego u 2020. godini za državne šume, pogotovo kada su u pitanju privatne šume što je rezultat povećanja tražnje na tržištu drvnih proizvoda. Generalno, za 2021. godinu se može konstatovati značajno postojanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu. Isto tako se može konstatovati da postoje dva značajna problema koji uslovljavaju hitnu reakciju nadležnih službi, korisnika šuma u državnoj svojini i vlasnika privatnih šuma, a odnose se na pojavu sušenja šuma na prostoru opštine Pljevlja, kao i na činjenicu da postoji značajan dio opožarenih šumskih površina na kojima nijesu sprovedene mjere sanacije do kraja. Shodno tome, nameće se kao neophodno podrediti redovne mjere na gazdovanju šumama u područnoj jedinici Pljevlja sprovođenju sanitarnih mjera – ističe se u izvještaju.

Takođe, kako pojašnjavaju, kroz sanacione mjere u šumama degradiranim šumskim požarima od 2012. godini do 2021. godine nije uklonjena značajna količina opožarene drvne mase.

-Procjenjuje se da se oko 20% šumskih sastojina u Crnoj Gori nalazi u raznim fazama degradacije, pa je prioritetan zadatak eliminisanje ključnih uzročnika degradacije. U sadašnjem trenutku kada je vrijednost drveta značajno porasla i postoji tražnja za svim kategorijama potrebno je intenzivirati sanitarne mjere, jer iste više ne predstavljaju trošak već imamo i mogućnosti stvaranja Prihoda – navodi se u izvještaju.

U okviru zaštite šuma, u cilju praćenja brojnosti štetnih insekata, Uprava za šume je na brojnim lokalitetima postavila feromonske klopke i feromonske preparate za utvrđivanje brojnosti. 

-Klopke su postavljene u područnim jedinicama: Pljevlja, Žabljak, Plužine, Bijelo Polje, Berane, Podgorica, Danilovgrad, Rožaje, Mojkovac, Petnjica,Plav, Gusinje, Nikšić, Andrijevica i Šavnik. Pored kontrole i preduzimanja mjera protiv štetnih organizama poznatih u šumarskoj praksi Crne Gore, radio se i monitoring nad štetnim organizmima, posebno rizičnim za zdravlje bilja u listopadnim i četinarskim šumama. Na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti bilja svake godine se sprovode posebni nadzori i monitoring nad štetnim organizmima posebno rizičnim za zdravlje drveća – dodaje se u dokumentu.

Najosjetljivije vrsta godinama je kitnjak i obični grab | Foto: wilderness.org

Kada su u pitanju oštećenja šuma, kako se dodaje, zabilježena su na oko 30 % kruna stabala i to u vidu defolijacija i dokolorizacija.

– Kao najosjetljivija vrsta se pokazala jela, nakon nje borovi. Kada su lišćari u pitanju, primjećeno je da oko 31 % kruna stabala sadrži znakove oštećenja. Zapaženo je da su se kao najosjetljivije vrste godinama pokazuju kitnjak i obični grab, gdje je polovina posmatranih stabala sa oštećenjem (obični grab i kitnjak sa oko 50 %), dok je kod bukve zabilježeno značajno prisustvo biljnih vaši i gljiva koje izazivaju oštećenja lišća. Takođe, kod bukve su česte pojave kasnih proljećnih mrazeva koje su izazvale sušenja asimilacionih organa na pojedinim područjima. Osutost kod većine stabala ukupno lišćara i četinara iznosi od 10 do 25% i taj podatak ukazuje da je moguća reverzibilna rekacija stabala na način što će sledeće godine u povoljnijim uslovima ta oštećenja izostati. Razlike se manifestuju posebno u odnosu na klimatske promjene koje predstavljaju okidač za različite stresore, koji ugrožavaju stabilnost i zdravstveno stanje šuma – pojašnjava se u Vladinom dokumentu.

Pojavama sušenja šuma, kako se ističe, potrebno je posvetiti više pažnje. 

-Potrebno je primjenjivati pravilne uzgojne mjere, i podizati nove površine, ali i podizati kvalitet postojećih površina konverzijom ili supstitucijom vrsta. Posebno je značajno održavanje površina pod šumom zdravim uz pravilan monitoring – zaključuju iz Vlade.

Prir. M.L.

Izvor. gov.me

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Visoke temperature i suše uzrokovale niske vodostaje i nepovoljnu hidrološku situaciju u Crnoj Gori

ECO POLIS

Kako toplotni talasi utiču na proizvodnju hrane

ECO POLIS

Šta je izazvalo najveće masovno izumiranje živog svijeta na Zemlji?