Drveće, zelena pluća gradova, predstavlja suštinu koja obogaćuje urbani pejzaž. U svijetu u kojem gradovi neprestano rastu, svjesnost o značaju drveća i zelenih površina u urbanim sredinama postaje sve više važna.
Toplija temperatura zahtijeva od gradova da preduzmu korake za prilagođavanje novim uslovima kako bi se smanjili negativni uticaji na životnu sredinu. Postoje dva potencijalna pristupa ovom izazovu – inženjerski pristup, koji uključuje više infrastrukture za klimatizaciju i upravljanje atmosferskim vodama, i pristup koji se fokusira na zelene površine u urbanim sredinama.
Zelene površine u gradovima ne pružaju samo estetsku vrijednost, već su ključne za očuvanje biodiverziteta i stvaranje zdravih sredina za život. One su vitalni dio ekosistema koji pomaže gradovima da se prilagode promjenama. Međutim, u posljednjih nekoliko decenija, dragocjene urbane zelene površine su se smanjile. Na njihovo mjesto došli su asfaltirani putevi, parkirališta i velike zgrade na malim površinama, koje skoro i da nemaju zelenila.
Izvještaj Skupštinskog komesionara za životnu sredinu iz Novog Zelanda ukazuje na važnost očuvanja i širenja zelenih površina, ali se isto tako suočava sa dilemom – da li je uvijek moguće zaštiti te površine u konkurenciji sa sve većom potražnjom za stanovanjem. Svaki kvadratni metar potencijalnog zemljišta koje se koristi za zelene površine nije dostupan za izgradnju stambenih objekata.
Gubitak travnjaka je jedan od glavnih razloga za smanjenje zelenih površina. Manje travnjaka znači manje mogućnosti za hlađenje, manje sjenke i manji biodiverzitet.
Značaj drveća i zelenila u gradovima je višestruk. Strateško planiranje sadnje drveća može da smanji temperaturu u gradskim sredinama od 2 do 8 stepeni Celzijusa. Osim toga drveće je sjajno za asporbovanje svih štetnih izduvnih gasova.
Kakva je situacija u Podgorici?
Podaci od prošle godine govore da je Podgorica jedan od najzelenijih gradova u Evropi s iznenađujućih 33% zelenih površina i brojnim parkovima. Ipak, postavlja se pitanje – da li je to dovoljno?
Nerijetko se suočavamo s visokim temperaturama u glavnom gradu, što često otežava provođenje vremena na otvorenom tokom dana.
Jedno od područja koja bi mogla biti unaprijeđena jeste glavni gradski trg – Trg nezavisnosti, na kojem se toplota najviše akumulira. Ulica Slobode, koja je žila kucavica grada, može biti osvježena i oživljena zelenilom ili fontanama s pijaćom vodom i prskalicama koje će pružiti dobrodošlo olakšanje svim prolaznicima.
U mnogim evropskim gradovima, takve fontane i prskalice su postale neizostavan dio gradskog pejzaža, pružajući svima mogućnost da se osvježe i uživaju u trenucima hladovine.
Podgorica ima ogroman potencijal za dalje razvijanje svojih zelenih površina i stvaranje prijatnih ambijenata za sve koji u njoj žive. Uz pažljivo planiranje i ulaganje u održive projekte, možemo postati pravi primjer gradova koji brinu o svom okruženju i dobrobiti građana.
Veliku važnost koju grad pridaje stvaranju više parkova jasno je prepoznata u najavi realizacije druge faze Park-šume Zlatica – Murtovina. Ovaj novoobnovljeni park prostiraće se na oko 7.600 m2 i obogatiće ga 55 odraslih sadnica drveća i 20 sadnica žbunja, kao i novi travnjak. Ovo je samo jedan od koraka ka još zelenijem gradskom pejzažu.
Univerzitet Crne Gore je takođe prepoznao važnost zelenih površina, pa je akcija ozelenjavanja kampusa iz 2021. godine postala stvarnost. Prostor oko tehničkih fakulteta i studentskih domova sada krasi površina od 25 hiljada kvadrata obogaćena sa 15 različitih vrsta sadnica prilagođenih našem podneblju. Preko 1.100 sadnica drveća, uključujući platane, lipe, košćele, judino drveće, masline i borove pinjole, te živa ograda od fotinije, pretvorili su kampus u pravu zelenu oazu.
Sve to dodatno oplemenjuje park koji obiluje zelenim površinama i za koji se slobodno može reći da je jedan od najljepših u našem glavnom gradu.
Uz ovakav progres u očuvanju prirode i stvaranju zelenijih prostora, Podgorica ne samo da postaje prepoznatljiva, već i inspiracija za druge gradove.
Nastavimo zajedno raditi na kreiranju zelenijeg i zdravijeg okruženja za sve nas. Jer, kroz zajedničke napore, gradimo budućnost u kojoj se ljepota prirode i urbanih prostora sjedinjuju u harmoničnoj simfoniji života.
Prir. N.Bukilić
