Premijer Južne Koreje, Han Duk So (Han Duck-soo), najavio je najnoviji sveobuhvatni plan zemlje za proširenje upotrebe vodonika kako bi smanjili emisiju ugljen-dioksida i oslanjanje nacije na fosilna goriva.
Potez južnokorejskog premijera jedan je od onih koji bi trebalo da slijede sve njegove kolege, da rade na smanjenju zagađenja, odnosno što manjem korišćenju fosilnih goriva. Upotreba vodonika je jedno od rešenja.
Ova najava je uslijedila nakon što su kritičari primijetili da je upotreba onoga što se smatra jednim od najčistijih izvora energije u zemlji – vodonika, ograničena na automobile i gorivne ćelije za proizvodnju električne energije, piše Korea Times. Na sastanku visokih predstavnika vlasti Južne Koreje, premijer je rekao da se na vodonik gleda kao na održivu alternativu fosilnim gorivima.
„Proces proizvodnje vodonika uključuje korišćenje vode, pa je ključno da industrija vodonika jasno stavi do znanja da ne utiče negativno na njenu bezbijednost ili na druge industrije koje koriste tešku vodu“, rekao je Han Duk So.
Potraga za različitim vidovima čiste energije kako bi se smanjio uticaj klimatskih promena podstiče nas da posmatramo vodonik kao potencijalno novog nosioca energetske tranzicije.
Vlade i energetske kompanije vide vodonik kao održivu alternativu tradicionalnim industrijama zasnovanim na fosilnim gorivima. Izrazi kao što su „ekonomija vodonika“ ili „društvo vodonika“ podstiču da verujemo da možemo u potpunosti da se udaljimo od fosilnih goriva i da se oslonimo isključivo na vodonik, piše ekološki portal Weforum.
U analizi upozoravaju da isključivo oslanjanje na vodonik može, u određenim slučajevima, da preoptereti vodne resurse na zemlji. Kalkulacijom trenutne potrebe za energijom u različitim stanjima, te potrebnom količinom vodonika, može doći do nestašice vode.
„Bum vodonika“ počeo je u Sjedinjenim Američkim Državama kada je donijet Zakon o energetskoj politici 2005. godine, i dalje se širio na cijeli svet. Ipak, svjetska ekonomska kriza iz 2008. godine usporila je proboj vodonika, jer su značajna sredstva preusmjerena na hitnije probleme.
Japan i Južna Кoreja su 2017. godine odlučili da zvanično podrže ekonomiju vodonika i učine je važnim dijelom svojih strategija energetske bezbijednosti. U međuvremenu, Australija je počela da posmatra obnovljivi vodonik i druga obnovljiva goriva kao robu namijenjenu potencijalno masovnom izvozu. Кineska vlada vidi vodonik kao dio održive strategije za rješavanje zagađenja fosilnim gorivima u transportu.
Pariski sporazum i najave koje su 2021. godine objavile brojne zemlje o postepenom ukidanju upotrebe motora sa unutrašnjim sagorijevanjem u narednim decenijama dodatno su išle u korist ekonomiji vodonika. Кalifornija i Njemačka već imaju određeni broj vodoničnih benzinskih stanica. Vodonične gorivne ćelije takođe mogu da skladište višak energije proizvedene iz obnovljivih izvora, kao što su solarna energija, energija vjetra ili hidro energija. Vodonik nalazi primjenu i u brojnim drugim industrijama. Nafta, gas i prehrambena industrija se oslanjaju na vodonik za sirovu naftu i preradu hrane, piše Weforum.
Male države, koje nemaju dovoljnu površinu zemljišta za korišćenje vjetra i sunca, mogu se u potpunosti oslanjati na uvoz vodonika. To uključuje Singapur, Кatar, Luksemburg, Bahrein i Maltu. U tom slučaju, ove države se ne bi oslanjale na sopstvenu vodu za proizvodnju vodonika, već na vodu iz zemalja izvoznica.
Kina ima srednjoročni i dugoročni plan za vodonik
Više od 30 stanica za punjenje vodonikom, skoro 1.000 vozila sa vodoničnim gorivnim ćelijama koje obezbeđuju najveći dio transporta i olimpijska baklja na vodonik bili su dio ovogodišnjih Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, kao podstrek za razvoj ovog sektora u Kini.
U martu, ubrzo nakon završetka Igara, centralna vlada je objavila svoj prvi srednjoročni do dugoročni plan za sektor vodonika, za period do 2035. godine. Cilj je da se od 2025. godine značajno pokrene ekonomija vodonika, piše Chinadialog.
Politika sa vrha podstakla je preko 30 pokrajinskih administracija da naprave sopstvene planove i strategije za energiju vodonika. Šandong, Šansi i centralna Mongolija su saopštile da će koristiti lokalni vodonik. On je jeftin i može pomoći da se podstakne razvoj lokalne ekonomije vodonika.
SAD ulažu 370 milijardi dolara u OIE
Zakon o smanjenju inflacije, koji je predsednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) potpisao 16. avgusta, propisuje novu potrošnju od 437 milijardi američkih dolara tokom deset godina, od čega je oko 370 milijardi dolara usmjereno na širok spektar mjera za smanjenje štetnih gasova, piše IEEE Spectrum.
Ipak, odredbe sa niskim sadržajem ugljenika-vodonika izazvale su podozrenje iz nekoliko razloga, a jedan je taj da je izdvojeno značajno više novca od potrebnog. Drugi je da su odredbe o vodoniku tehnološki neutralne, što znači da ne postoji razlika između vodonika proizvedenog elektrolizom sa električnom energijom iz, na primjer, vjetroparka ili nuklearne elektrane.
Evropa prati velike igrače
Evropska komisija je krajem jula 2022. godine ubrzano odobrila plan za vodonik i izdvojila 5,4 milijarde eura za finansiranje 41 projekta za razvoj tehnologija, u rasponu od osnovnog istraživanja i razvoja do industrijske primjene. Malo čvorište u blizini Hamburga u Njemačkoj je već u izgradnji, a veće čvorište se gradi u luci Roterdam u Holandiji.
„Roterdam u suštini pokazuje svijetu kako da postane luka vodonika“, kaže Robert Hebner, IEEE saradnik i direktor Centra za elektromehaniku na Univerzitetu Teksas u Ostinu, gde pomaže u koordinaciji istraživanja i razvoja vodonika.
Kako navodi Hebner, radi se na sporazumima sa Portugalom, koji će proizvoditi vodonik iz energije vjetra i transportovati ga u luku Roterdam.
„Najavili su da će koristiti kamione na vodonik za distribuciju kroz Centralnu Evropu. Oni holistički razmišljaju o tome kako da dovedu vodonik do luke, a zatim kako da ga preraspodijele tamo gdje je potreban“, istako je Hebner.
U planu izgradnja najveće svjetske fabrike vodonika
Plan Južne Koreje ima za cilj proširenje potražnje za vodonikom, uspostavljanje globalne mreže snabdijevanja, kao i realizaciju proizvodnje energije na bazi dualnog goriva korišćenjem vodonika i amonijaka (vodonik 50 procenata, amonijak 20 procenata, uz razvoj potrebnih tehnologija planiranih za 2027. godinu).
Komitet je predvidio da će do 2030. godine broj vozila na vodonik u zemlji skočiti sa nešto više od 19.000 na 30.000. Proizvodnja energije vodonika takođe će činiti više od sedam procenata nacionalne proizvodnje do 2036. godine, dok je do 2021. godine proizvela samo 767 MWh.
Plan će takođe uvesti distributivnu infrastrukturu širom zemlje za promovisanje korišćenja čistog vodonika – izgradnjom „najveće svjetske fabrike tečnog vodonika“ koja će proizvoditi 40.000 tona godišnje, proširenjem stanica za punjenje vodonika širom zemlje, kao i postavljanjem podzemnog cjevovoda za transport vodonika u provincijama Gjeongi i Čungčeong u centralno-zapadnim regionima zemlje.
Prir. N. B.
Izvor: www.biznis.rs
