Godišnja klimatska konferencija UN-a, poznata kao COP27, u egipatskom ljetovalištu Šarm El-Šeik u nedelju je usvojila rezoluciju kojom se predviđa stvaranje namjenskog fonda za finansiranje popravke klimatske štete koju su već pretrpjele „posebno ranjive zemlje”.
Posle napetih pregovora, egipatsko predsjedništvo COP27 objavilo je tekst nacrta sporazuma i istovremeno sazvalo plenarnu sjednicu da ga proglasi konačnim, sveobuhvatnim sporazumom.
Odluka COP27 se već naziva „istorijskom“ i usvojena je konsenzusom više od 200 delegata na plenarnoj skupštini uz gromoglasan aplauz.
Sporazum naglašava neposrednu potrebu za novim, dodatnim, predvidljivim i adekvatnim finansijskim sredstvima za pomoć zemljama u razvoju koje su posebno ranjive na ekonomske i neekonomske efekte klimatskih promjena.
Među ovim mogućim načinima finansiranja je i stvaranje „fonda za reagovanje na gubitke i štete“, što je snažan zahtjev zemalja u razvoju, koje su se ujedinile oko ovog pitanja.
Pitanje „gubitaka i štete“ više je nego ikada u centru debate nakon razornih poplava koje su nedavno pogodile Pakistan i Nigeriju, stavljeno je na dnevni red u posljednji čas, poslije dugog oklijevanja bogatih zemalja, i na uslov da se odustane od pitanja eventualne pravne odgovornosti ili naknade štete.
Plaćanje nadoknade za štetu od klimatskih promjena siromašnijim zemljama pojavilo se kao kamen spoticanja u srcu pregovora koje vode UN.
Evropska unija je u četvrtak, uoči zakazanog zatvaranja konferencije, ponudila da prihvati fond, pod uslovom da bude rezervisan za „posebno ranjive zemlje“, što bi isključilo zemlje u razvoju koje su doživjele snažan rast poput Kine.
EU je takođe željela da pomijene proširenje „baze doprinosa“, što bi omogućilo uključivanje Kine.
Prije više od deset godina, zemlje, posebno razvijene, obećale su 100 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju do 2020. za suočavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama. Na značajnoj klimatskoj konferenciji u Parizu 2015. godine, gdje se svijet prvi put dogovorio oko cilja ograničavajući globalno zagrijevanje, ponovili su to obećanje i produžili rok do 2025. godine.
Modalitete za sprovođenje odluke, a samim tim i fonda, moraće da razvije posebna komisija za usvajanje na sledećoj COP28, krajem 2023. godine u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Oni će takođe morati da odluče o konačnoj globalnoj deklaraciji i naporima da smanje emisije gasova staklene bašte koji izazivaju globalno zagrijevanje.
Prema izveštajima dopisnika raznih medija sa konferencije, sporna tačka je smanjenje ili ukidanje upotrebe fosilnih goriva i cilj ograničavanja zagrijevanja atmosfere na 1,5 stepeni Celzijusa iz predindustrijske ere, koja je već bila dogovoreno prošle godine u Glazgovu.
Evropski komesar za klimu: Sporazum nije dovoljan korak naprijed
Sporazum postignut na klimatskoj konferenciji COP27 u Egiptu nije dovoljan korak naprijed, rekao je u nedelju evropski komesar za klimu Frans Timermans, rekavši da neke zemlje nisu dovoljno odlučne u svojim naporima da spriječe porast temperatura.
„Ova decenija je biti ili ne biti, ali dokument koji je pred nama nije dovoljan korak naprijed za ljude i planetu“, rekao je Timermans.
Prema njegovim riječima, sporazum nije obavezao velike zagađivače da ubrzaju i ostvare veće smanjenje emisije štetnih gasova.
Istog mišljenja je i norveški ministar Espen Bart Ejde, koji je dodao da se nada čvršćem dogovoru.
„On ne odstupa od Glazgova, ali nije ništa ambiciozniji“, rekao je Eide.
Prir. N.B.
Izvor: www.n1info.com
