Četvrtina globalnih usjeva biće ugrožena ukoliko se poljoprivreda ne prilagodi klimatskim promjenama

Promjena vremenskih obrazaca izazvana klimatskim promjenama povećaće ekstremne vrućine i smanjiti količinu padavina u glavnim regionima za uzgajanje usjeva, što će imati ogroman uticaj na poljoprivrednu proizvodnju.

Ovo bi moglo uzrokovati prekid u lancu snabdijevanja hranom za rapidno rastuću svjetsku populaciju.

Zalihe namirnica podložne ranjivosti na klimatske promjene

Prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Environmental Economics and Management, globalne zalihe namirnica podložne su kontinuiranoj ili čak povećanoj ranjivosti na klimatske promjene.

Klimatske promjene mogle bi smanjiti globalne prinose usjeva za 10% do sredine vijeka i 25% do kraja vijeka usljed ubrzanog zagrijavanja planete ukoliko se poljoprivrednici ne prilagode novim uslovima bolje nego što su to činili u prošlosti.

U cilju kvantifikovanja problema, tim istraživača sa Univerziteta u Bostonu, Univerziteta Ca’ Foscari u Veneciji i Euro-Mediteranskog centra za klimatske promjene, povezao je svoje statističke modele rađene na osnovu postojećih podataka sa prognozama o temperaturi i količini padavina koje se očekuju u budućnosti, kako bi predvidjeli kakav će uticaj promjenljivi vremenski obrasci imati na prinose u poljoprivredi.

Sposobnost farmera da se prilagode uticajima klimatskih promjena, čak i tokom dužeg vremenskog perioda, može biti ograničena – objašnjava profesor Ijan Sju Ving (Ian Sue Wing) sa univerziteta u Bostonu i vodeći autor studije. 

Čak i u Sjedinjenim Američkim Državama, zemlji sa jednom od najnaprednijih poljoprivrednih tehnologija, farmeri su bili u mogućnosti da samo neznatno kompenzuju štetne uticaje ekstremnih vrućina na prinose kukuruza i soje tokom prethodnih decenija.

Enrika De Ćijan (Enrica De Cian), profesor na univerzitetu Veneciji, dodaje: „Zapitali smo se – ako se u SAD primijete poteškoće sa prilagođavanjem, šta onda možemo očekivati od proizvođača hrane u tropskim krajevima svijeta gdje živi 40% svjetske populacije, a gdje se predviđa ekstremniji rast temperatura nego u poljoprivrednim regionima SAD-a. 

Autori studije analizirali su ranjivost četiri najzastupljenije vrste usjeva (kukuruza, pirinča, soje i pšenice) na buduće promjene u temperaturi i količini padavina izazvane promjenom klime.

Poljoprivrednici posjeduju ograničene mogućnosti da se kratkoročno prilagode vremenskim prilikama – na primjer promjenom količine đubriva ili vode za navodnjavanje – dugoročno, adaptacija može podrazumijevati varijacije u  zasađenim sortama, pomjeranje datuma sadnje i berbe, usvajanje novih poljoprivrednih tehnologija i ulaganje u dodatnu mehanizaciju. Smatra se da ova vrsta dugoročnog prilagođavanja ima potencijal da nadoknadi uticaj koji bi nepovoljni vremenski uslovi imali na prinose.

Negativni uticaji ekstremnih vrućina i suša na produktivnost usjeva

Nažalost, na globalnom nivou i u većini svjetskih poljoprivrednih oblasti, poljoprivrednici trenutno ne posjeduju potencijal za dugoročno adaptiranje na promjene u klimi – navodi profesor De Ćijan.

-Naši rezultati su pokazali da su negativni uticaji ekstremnih vrućina i suša na produktivnost usjeva trajali decenijama. Zapravo, dugoročni negativni efekti su povremeno uzrokovali značajniju štetu od onih uticaja koji su na prinos imale vremenske prilike prolaznog karaktera.

Implikacija je da su globalne zalihe hrane podložne kontinuiranoj ili čak povećanoj ranjivosti na klimatske promjene. Plan je da se rezultati studije iskoriste u svrhe istraživanja o tome kako investicije u navodnjavanje i preusmjeravanje uzgoja biljaka u svemir mogu pomoći u ublažavanju štetnih uticaja klimatskih promjena – zaključuje profesor Ving.

Prir: M.L.

Izvor: PHYS ORG

Foto ilustracije:Feed Navigator,National Geographic Society

Čitajte još

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *