Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Pravedna energetska tranzicija?

Bogate zemlje moraju prekinuti proizvodnju nafte i gasa do 2034. godine

Bogate zemlje moraju prekinuti proizvodnju nafte i gasa u narednih 12 godina kako bi svijetu dale priliku da ispuni cilj Pariskog sporazuma — i da bi siromašnim zemljama omogućile „pravednu šansu“ da nadoknade izgubljeni prihod od fosilnih goriva, navodi se u izvještaju Tindalovog centra za istraživanje klimatskih promjena na Univerzitetu u Mančesteru.

Izvještaj se bavio globalnim budžetom ugljenika — količinom ugljenika čije emisije svijet može da priušti, a da ne pređe 1,5 stepen Celzijusa globalnog porasta temperature, prema ambicioznijem cilju Pariskog sporazuma iz 2015.

Ukinuti proizvodnju nafte i gasa

Utvrđeno je da razvijene zemlje moraju postepeno ukinuti proizvodnju nafte i gasa do 2034. godine kako bi imale 50 odsto šanse da ispune ovaj cilj. Zemlje u razvoju bi imale rok do 2050. da prekinu svoju proizvodnju.

-To je ono što nam nauka jasno govori. Potrebno je malo osnovne aritmetike. To je sve – rekao je Kevin Anderson, koautor izvještaja i profesor energetike na Univerzitetu u Mančesteru.

Anderson je koautor izvještaja sa Danijelom Kalverlijem, nezavisnim istraživačem na polju pitanja zaštite klime. 

Istraživači su klasifikovali svaku zemlju prema njenom kapacitetu da održi ekonomiju bez prihoda od nafte i gasa. Njihovi glavni zaključci su bili:

-Zemlje najvećeg kapaciteta sa prosječnim bruto domaćim proizvodom ne uključujući nafte po osobi od 50.000 dolara, moraju prekinuti proizvodnju do 2034. godine, uz smanjenje od 74 odsto do 2030. To uključuje Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i Australiju

Ilustracija | Foto: dw.com

-Zemlje visokog kapaciteta, sa prosječnim BDP-om bez nafte od skoro 28.000 dolara, moraju prekinuti proizvodnju do 2039. godine, uz smanjenje od 43 odsto do 2030. To uključuje Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Kazahstan.

-Zemlje srednjeg kapaciteta sa projsečnim ne-naftnim BDP-om od 17.000 dolara moraju prekinuti proizvodnju do 2043. godine, uz smanjenje od 28 procenata do 2030. Oni uključuju Kinu, Brazil i Meksiko.

-Zemlje niskog kapaciteta sa prosječnim BDP-om bez nafte od 10.000 dolara moraju prekinuti proizvodnju do 2045. godine, uz smanjenje od 18 odsto do 2030. To uključuje Indoneziju, Iran i Egipat.

-Ova nova studija je pravovremeni podsjetnik da sve zemlje moraju brzo da ukinu proizvodnju nafte i gasa, a da bogate zemlje to treba da učine u najskorijem roku, istovremeno obezbjeđujući pravednu tranziciju za radnike i zajednice koje se oslanjaju na naftnu industriju – rekla je Kristijana Figeres, bivša izvršna sekretarka Ujedinjenih nacija. 

Politika

Naučno govoreći, izvještaj jasno naglašava opasnosti sagorijevanja veće količine fosilnih goriva. Ali politički gledano, preporuke iz izvještaja teško bi se mogle nametnuti političkim liderima, kao što je i pokazao prošlogodišnji samit UN-a o klimi u Škotskoj.

Na samitu o klimi, Danska i Kostarika predvodile su formiranje Alijanse izvan industrije nafte i gasa, prve inicijative ove vrste koja nastoji da odredi krajnji datum za davanje dozvola za nove proizvođačke pogone nafte i gasa.

Istaknuti članovi inicijative su Kostarika, Danska, Francuska, Grenland, Irska, Kvebek, Švedska i Vels.

Međutim, četiri najveće zemlje proizvođači nafte — Sjedinjene Države, Rusija, Saudijska Arabija i Kanada — još uvijek se nisu pridružile alijansi.

U Sjedinjenim Državama, Američki institut za naftu, najveća nacionalna lobistička grupa za naftu i gas, pozvao je Bajdenovu administraciju da pokrene proizvodnju fosilnih goriva na saveznoj teritoriji, nakon što je ruska invazija na Ukrajinu uznemirila globalna energetska tržišta. Anderson, koautor studije, ukazao je na očigledan nedostatak političke volje da se uhvati u koštac sa klimatskim promjenama brzinom i razmjerom koje zahtijeva nauka.

Bajden poziva privrednike da ulažu u klimatske akcije

U razgovoru sa grupom američkih vodećih preduzetnika, predsjednik Bajden je istakao značaj i veličinu posvećenosti kompanija u borbi protiv klimatskih promjena i smanjenju troškova za američke porodice.

Sastanku je prisustvovalo nekoliko istaknutih rukovodilaca u industriji nafte i energetike.

Dok se većina Bajdenovih primjedbi na tromjesečnom okruglom stolu izvršnih direktora američkih kompanija fokusirala na odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, predsjednik je takođe pozvao rukovodioce da ulažu u tehnologije čiste energije.

-Investirajte u samu Ameriku – rekao je Bajden. 

Ekstremni događaji

Kalifornija je nekada bila utočište za poljoprivredu, ali sa sve većom sušom koja traje tri godine i sve slabijim vodosnabdijevanjem, državne farme nestaju.

Suše u Kaliforniji | Foto: Pixabay ID

Kaliforniju je zadesio najsušniji početak godine u posljednjih sto godina usljed klimatskih promjena, zbog čega nijedan veliki rezervoar nije napunjen ni do prosječnog nivoa za ovo doba godine. 

Prema studiji koju je za državu sproveo Univerzitet Kalifornije u Mersedu, kalifornijski farmeri su prošle godine zbog oskudice vode već ostavili skoro 400.000 hektara zemlje nezasađeno. Rezultat je, prema studiji, bio direktan trošak za farmere u visini od 1,1 milijarde dolara i gubitak skoro 9.000 radnih mjesta.

Prir. M.L.

Izvor: www.washingtonpost.com

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Otvaranje novog energetskog koridora za region Jugoistočne Evrope u okviru Južnog gasnog koridora nova razvojna šansa Crne Gore

ECO POLIS

Kakvo je trenutno stanje ozonskog omotača?

ECO POLIS

Vještačka inteligencija (AI) – dobra ili loša za borbu protiv klimatskih promjena?