Biogradsko jezero se suočava sa tri problema. To su ponori, veliki mulj i nanos koji donose Biogradska rijeka i Lalev potok i erozija desne obale Jezerštice. Sanacijom jednog problema nije moguće sačuvati ovaj prirodni dragulj, piše Pobjeda.
Kako prenosi ovaj portal, potrebno je istovremeno riješiti sva tri problema kako bi Biogradsko jezero ostalo Biogradsko jezero.
U srcu uspješne turističke sezone Marija Dulović, direktorica NP Biogradska gora, želi da u prvi plan stavi neophodnost da se što hitnije i što stručnije nadležni pozabave problemom niskog vodostaja. Da najavljeno rješavanje toga problema konačno doživi konkretni i operativni korak.
– Hidrološke prilike koje su prethodnih mjeseci bile nepovoljne, uslovile su da i ove godine imamo značajno smanjen vodostaj jezera. Shodno svim parametrima, danas je nivo Biogradskog jezera manji nego li minulih godina u istom periodu. Po procjenama, uskoro će dostići svoj istorijski minimum. Hidrološke prilike i višemjesečne suše uslovile su da imamo ovakav vodostaj, naravno uz sve procese koji su decenijama poznati i za koje su u više navrata rađena istraživanja – kaže Dulović.
Ona podsjeća na naučne procjene da se sva jezera ledničkog porijekla nalaze u posljednjem stadijumu i da je teško predvidjeti koliko može da traje taj proces. Sa geološkog stanovišta to može trajati desetinama i stotinama godina.
– Smatram da je zaštita jednog od najljepših glečerskih jezera, kao što je Biogradsko jezero, civilizacijsko pitanje, mi smo kao upravljači uradili sve što je u našoj moći da alarmiramo nadležne institucije i naučnu zajednicu. Prošle godine je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, nakon što je prepoznat ovaj problem, naručilo projekat rehabilitacije Biogradskog jezera kojeg sprovodi Međunarodna konsultantska grupa COWI. Završena je prva faza istraživanja i urađena je studija rehabilitacije Biogradskog jezera koja je prezentovana javnosti u junu. Prepoznata su tri problema i to ponor, veliki mulj i nanos koji donose Biogradska rijeka i Lalev potok i erozija desne obale Jezerštice – istakla je Marija Dulović.
Iz NP Biogradska gora ističu da im je primarni cilj da se sačuva ovaj prirodni dragulj, ali da još nemaju nikakvu informaciju od naručioca projekta, odnosno od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Direktorica NP Biogradska gora kaže da nemaju informaciju da li će se nastaviti sa drugom fazom istraživanja kao što nam je prezentovano u junu ove godine.
– Trenutno niski vodostaj Biogradskog jezera je savršena podloga za dalja istraživanja. Nadam se da će naručioci projekta imati sluha i nastaviti dalja istraživanja. Nadamo se da će struka i nauka naći rješenje i da ćemo uspjeti da spasimo ovaj prelijepi dragulj, naše Biogradsko jezero.
Pravi je trenutak da se nastave istraživanja – poručuje Marija Dulović, direktorica NP Biogradska gora.
O projektu rehabilitacije Biogradskog jezera ecoportal je pisao ovdje.
Izvor: Pobjeda
