Neposredno pred početak Zimskih olimpisjkih igara Milano – Kortina, pažnju zaljubljenika u sport nisu privukle samo pripreme takmičara i logistika događaja. Društvenim mrežama i portalima kružile su fotografije zakrpa ogoljenog tla na spust stazi u Bormiju. Dnevne temperature bile su previsoke za proizvodnju snijega, pa su mašine morale da rade isključivo noću kako bi se obezbijedila podloga za predstojeća takmičenja.
Slična slika stizala je i sa druge strane Atlantika. U Stjenovitim planinama zabilježena je najtoplija zima otkad se vodi evidencija. Rani dio sezone u Park Sitiju, u saveznoj državi Juta, gradu koji će 2034. biti domaćin Zimskih olimpijskih igara, obilježile su oskudne snježne padavine.
Klimatske projekcije: sve manje pouzdanih lokacija
Topao decembar na dvije geografski udaljene, ali klimatski povezane lokacije, još jednom je otvorio pitanje koliko su zimski sportovi osjetljivi na promjene temperature. Čak i uz široku primjenu vještački proizvedenog snijega, istraživači upozoravaju da će klimatske promjene značajno suziti broj mjesta pogodnih za organizaciju Igara.
Studija iz 2024. godine procjenjuje da bi sredinom ovog vijeka manje od 20 zemalja moglo imati kombinaciju klimatskih uslova i infrastrukture potrebnih za domaćinstvo. Isti autori su prošlog mjeseca objavili novo istraživanje u kojem razmatraju kako Zimske olimpijske i paraolimpijske igre učiniti otpornijim na klimatske rizike.
Prva studija rađena je po nalogu Međunarodnog olimpijskog komiteta i identifikovala je 93 potencijalne lokacije sa postojećom infrastrukturom za Olimpijske i Paraolimpijske igre. Projekcije su, međutim, znatno restriktivnije. Ukoliko se globalne emisije i način organizacije Igara nastave bez promjena, do 2050-ih klimatski pouzdane ostaće 52 lokacije, a do 2080-ih njih 46.
Klimatska pouzdanost
Kriterijumi za takvu pouzdanost su daleko od ‘simboličnih’. Lokacija mora imati adekvatan snježni pokrivač u odgovarajućim uslovima u 90% slučajeva. Uz to, tokom perioda od decembra do februara mora redovno dostići dnevne temperature ispod nule kako bi bilo moguće proizvoditi vještački snijeg, proces koji zahtijeva ponovno smrzavanje tokom noći.
Najizraženiji pad broja pogodnih lokacija bilježi Evropa, iako je upravo ovaj region bio domaćin većeg broja ZOI nego bilo koji drugi. Dodatni izazov proizlazi iz obaveze da grad domaćin ZOI mjesec dana kasnije organizuje i Paraolimpijske igre. Sporazum „jedna kandidatura, jedan grad“ važi do 2032. godine, dok je Park Siti prihvatio domaćinstvo oba događaja 2034.
Najnovija analiza pokazuje da će se broj klimatski pouzdanih lokacija za Olimpijske igre u februaru smanjivati, ali da će uslovi u martu, kada se održavaju Paraolimpijske igre, opadati još brže. Od 93 razmatrane lokacije, samo 22 ostaju klimatski pouzdane u martu.
Otkazana takmičenja i rastuća zavisnost od vještačkog snijega
Problemi sa snijegom već utiču na kalendar međunarodnih takmičenja. Između 2022. i 2024. godine otkazana su 33 takmičenja Svjetskog kupa, u organizaciji Međunarodne skijaške i snoubord federacije, navodi se u studiji.
Vještački snijeg dio je olimpijske realnosti još od Igara u Lake Placidu 1980. godine. Posljednjih godina oslanjanje na ovu tehnologiju postalo je gotovo standard. Istraživanje procjenjuje da bi do 2050-ih samo četiri zemlje bile u mogućnosti da organizuju Igre bez ikakve pomoći mašinski proizvedenog snijega.
Sam proces proizvodnje tehnički je jednostavan, ali resursno zahtjevan. Komprimovani vazduh i voda upumpavaju se u snježne topove, gdje se voda razbija u sitne kapljice koje se potom smrzavaju u kontaktu sa hladnim vazduhom. Potrebne su velike količine vode i električne energije, što već godinama izaziva zabrinutost zbog uticaja na životnu sredinu.
Ali ta ‘pouzdanost’ u prisustvu snježnog pokrivača nosi i određene rizike. Takmičenje na vještačkom snijegu povećava vjerovatnoću povreda kod sportista, jer je takav snijeg tvrđi, zaleđeniji i gušći od prirodnog. Razlog je u njegovoj strukturi, sadrži manje zarobljenog vazduha, navodi se u izvještaju Univerziteta Lofboro iz 2022. godine. U istom izvještaju sportisti i treneri izrazili su zabrinutost zbog rasta broja povreda, ali i zbog uticaja koji klimatske promjene imaju na trenažni proces i održavanje takmičenja.
Milano–Kortina: gotovo sav snijeg iz mašina
Organizacioni komitet Igara Milano–Kortina otvoreno priznaje da će se takmičenja u velikoj mjeri oslanjati na vještački snijeg, uprkos velikim nadmorskim visinama mnogih borilišta. „Proizvodnja snijega omogućava najviši kvalitet podloge, obezbjeđujući fer i bezbjedne uslove na takmičarskim stazama“, saopštio je portparol komiteta.
Prema njihovim procjenama, u zavisnosti od temperature, vlažnosti i vremenske prognoze, gotovo 100% snijega na šest alpskih borilišta biće vještački proizvedeno. Izuzetak je Kortina, gdje bi taj udio mogao biti manji, oko 85%. Za potrebe sistema izgrađena su dva vodna rezervoara kapaciteta oko 288 miliona litara, koji će snabdijevati 125 snježnih topova.
Moguća prilagođavanja i ključna uloga emisija
Autori studije i dio stručne javnosti takođ ukazuju i na moguća prilagođavanja. Jedan od predloga je razdvajanje termina Olimpijskih i Paraolimpijskih igara. Pomjeranje oba događaja za tri sedmice unaprijed, tako da počnu u januaru i završe se do kraja februara, ili njihovo paralelno održavanje, omogućilo bi korišćenje lokacija koje bi u martu bile previše tople. Procjene pokazuju da bi takva promjena do 2050-ih mogla udvostručiti broj klimatski pouzdanih mjesta za Paraolimpijske igre.
Najveći uticaj, ipak, imalo bi brzo smanjenje globalnih emisija, poručuju iz organizacije Protect Our Winters. Ukoliko države ispune ciljeve Pariskog klimatskog sporazuma i ograniče porast globalne temperature ispod 2°C, broj potencijalnih domaćina mogao bi se povećati, uz osam dodatnih lokacija do 2080-ih.
Poruka koja se provlači kroz istraživanja nije ograničena samo na Olimpijske igre. Smanjivanje broja mogućih domaćina tumači se kao signal dubljih promjena koje pogađaju sve zimske sportove. Protect Our Winters zaključuje da su potrebne snažnije mjere održivosti, od ambicioznijih politika smanjenja emisija tokom Igara do prekida sponzorstava kompanija iz sektora fosilnih goriva.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Free-pik
