Mještani Spuža i ekološki aktivisti već mjesecima obilaze obale Zete, snimaju ispuste, podnose prijave i traže da se zaustavi zagađenje rijeke. Bilo je i protesta, a prikupljeni snimci nisu jedini dokazi kojima raspolažu. U analizi objavljenoj ovog septembra NVO Crnogorsko društvo ekologa sabralo je ranije inspekcijske zapisnike i laboratorijske nalaze: u njima su zabilježeni problemi sa prečišćavanjem otpadnih voda i višestruka prekoračenja propisanih vrijednosti u pojedinim ispustima. Za one koji žive uz Zetu, porazno je što se i poslije toliko prijava još čeka odgovor koji će se vidjeti na rijeci.
Zeta pritom nosi status zzaštićenog područja – parka prirode od 2019. godine, dok njegov najveći dio i dalje nema operativnu službu zaštite na terenu. Građani su tako postali njeni najuporniji čuvari, iako im tu ulogu naravno niko nije dodijelio. Tek nakon višemjesečnog pritiska, početkom septembra održan je sastanak uz učešće predstavnika Ministarstva ekologije i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Najavljena je izrada akcionog plana, a predstavnici pojedinih preduzeća kao i zatvora u Spužu obećali su unapređenje sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Rijeka, međutim, ne može da čeka da se obećanja sama pretvore u čistiju vodu.
Upravo dok se ponovo govori o tome šta bi trebalo uraditi, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu, na odsjeku za biologiju, dr Vladimir Pešić objavio je novo upozorenje o tome šta se već događa sa živim svijetom Zete. Od juna do septembra ove godine njegov tim detaljno je istraživao makrozoobentos donjeg toka rijeke, odnosno životinje koje nastanjuju riječno dno. Rezultate ovogodišnjeg monitoringa uporedili su sa istraživanjima i baznim podacima iz 2021. godine. Za pet godina brojnost unionidnih, odnosno riječnih školjki, opala je, prema Pešiću, za skoro 60 odsto.
Pešić je u komentaru uz objavu pojasnio da su 2021. uzeti uzorci za DNK analizu i kvantitativno istražene populacije školjki. Rad koji je proistekao iz tadašnjih istraživanja objavljen je 2022. godine. Njime je, između ostalog, potvrđeno prisustvo žive populacije vrste Microcondylaea bonellii u Zeti, nakon više od vijeka bez zabilježenog nalaza te vrste u Crnoj Gori. Sada, kada se ovogodišnji rezultati stave uz podatke iz 2021, slika koju Pešić opisuje znatno je sumornija.
Posebno ga brine stanje dvije vrste, Microcondylaea bonellii i Unio carneus. Riječ je o školjkama čiji je opstanak važan i izvan Crne Gore: prema procjenama stručnjaka objavljenim na Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), Microcondylaea bonellii je kritično ugrožena, a Unio carneus ranjiva vrsta. Njihovo povlačenje iz Zete značilo bi gubitak populacija čija je zaštita već prepoznata kao važna na međunarodnom nivou.
Dr Pešić upozorava da školjke nisu samo još dvije vrste na spisku riječnog biodiverziteta. One filtriraju vodu i uklanjaju dio organskih i suspendovanih materija. Prema njegovim riječima, pojedinačne jedinke mogu da filtriraju i po nekoliko desetina litara dnevno. U rijeci opterećenoj otpadnim vodama i pritiscima poljoprivrede, njihov veliki pad znači i slabiji doprinos prirodnim procesima koji pomažu da se kvalitet vode održi. Pešić smatra da Zeta dio svoje još uvijek prihvatljive vode duguje upravo tim tihim stanovnicima dna.
Njihov život povezan je i sa ribama. Larve riječnih školjki, glohidije, dio razvoja provode na škrgama autohtonih ribljih vrsta, poput ugrožene zetske mekousne pastrmke, pa se stanje jednih ne može razumjeti bez stanja drugih. Prekid tog koevolucijskog životnog ciklusa sa ribama, zbog drastičnog pada broja školjki direktan je indikator poremećaja u ribljem fondu i obrnuto.
,,Ovaj negativni sinergijski efekat vodi ka potpunom nestanku specifičnih riječnih zajednica”, objašnjava Pešić.
Istovremeno, školjke svojom aktivnošću mijenjaju sediment, obogaćuju ga hranljivim materijama i stvaraju mikrostaništa za druge beskičmenjake. Kada ih nestaje u tolikom broju, siromašniji postaje čitav svijet na riječnom dnu, a s njim i važan dio lanca ishrane.
„Vrijeme za administrativne rasprave je isteklo“, poručio je Pešić, ocjenjujući da je donji tok Zete izložen pritisku koji prevazilazi ono što ekosistem može da podnese. Njegovi rezultati ne određuju koji je pojedinačni ispust izazvao pad brojnosti školjki. Oni, međutim, daju novu težinu upozorenjima da Zeta gubi ono što je održava živom.
Zato najavljeni akcioni plan mora brzo dobiti rokove i odgovorne za njegovo sprovođenje, a nadležne institucije posao koji će se moći provjeriti na terenu: nezavisne kontrole ispusta, prečišćavanje otpadnih voda, praćenje stanja školjki i riba i javno objavljivanje rezultata. Mještani su već uradili mnogo da pokažu gdje je problem. Na institucijama je da pokažu da rijeka neće ostati prepuštena onima koji je zagađuju.
J.M.
Naslovna fotografija: Andrija12345678 / Wikimedia Commons
