Međunarodni dan žena obilježava se 8. marta. Žene su u prošlosti bile, a i sada su, glavne zagovornice ekološkog načina života. Ulaganjem u obrazovanje žena širom svijeta, dao bi se doprinos projektima za očuvanje naše planete.
Kad je riječ o životnoj sredini, izgleda da je rodno uravnoteženi svijet mnogo ljepše mjesto. Izvještaj Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) iz 2016. godine, pokazao je da je veća vjerovatnoća da će države sa više žena u parlamentu, prije potpisati ugovore na temu o životnoj sredini.
Posljednjih godina, žene svih starosnih dobi i porijekla predvodile su borbu za zaštitu našeg zajedničkog doma. Predstavljamo Vam šest ženskih vođa zaštite životne sredine.
Greta Tunberg
(Greta Tintin Eleonora Ernman Thunberg; 3. 1. 2003.)
Kada je švedska tinejdžerka Greta Tunberg odlučila da štrajkuje nedolaskom u školu, protestujući zbog nedostatka globalne akcije u cilju sprečavanja klimatskih promjena prošlog avgusta, ona je bila samo jedna obična osoba koja dijeli flajere ispred švedskog parlamenta.
Ipak, ona je tada inspirisala studente od Australije do Brisela da se pridruže njenim nedjeljnim štrajkovima u okviru pokreta #FridayisforFuture.
Pokret koji je pokrenula, inspirisao je predsjednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera (Jean – Claude Juncker) da se u narednih sedam godina založi da četiri milijarde dolara budu uložene u borbu protiv klimatskih promjena.
-Shvatila sam da niko ne radi ništa kako bi se ovo spriječilo, moram nešto da preduzmem – rekla je Tunberg za Rolling Stone, pojašnjavajući da štrajkuje zbog klimatskih akcija.
-Ne mogu da glasam, pa je ovo jedan od načina na koji mogu da učinim da se moj glas čuje – kazala je Tunberg.
Alekandrija Okasio – Kortez
(Akelsandria Ocasio-Cortez; 13.10.1989.)
Alekandrija Okasio – Kortez, postala je prošle godine demokrata sa najambicioznijom platformom za borbu protiv klimatskih promjena.
Projekat pod nazivom “Novi zeleni dogovor” (The Green New Deal), za koji se zalagala od stupanja na dužnost, privukao je pažnju javnosti, a ankete su pokazale da je podržava 81 odsto američkih glasača. Takođe, najmanje pet demokratskih predsjedničkih kandidata 2020. podržalo je plan.
Rezoluciju Okasio-Kortez, podržao je senator Masačusetsa Ed Markej, pozivajući se na desetogodišnji program za prelazak SAD-a sa fosilnih goriva na alternativna, uz istovremeno pružanje zelenih radnih mjesta.
Ajsatu Sisej
(Isatou Ceesai; rođena 1972.)
Ajsatu Sisej, proglašena je kraljicom reciklaže u Gambiji zbog njenih napora da pomogne ženama da sakupljaju plastičan otpad i transformišu ga u predmete poput torbi i novčanika koje mogu da prodaju kako bi prikupile novac za sebe i svoje zajednice.
Ona je započela je 1997. godine sa grupom od četiri žene u svom selu N’Jau, koje su radile na edukaciji svoje zajednice o važnosti ponovne upotrebe plastike, a ne samo bacanju.
Takođe, Sisej je odnijela svojevrsnu pobjedu kada je Vlada Gambije konsultovala njenu grupu o planu zabrane uvoza plastičnih kesa, što su i učinili 2015. godine.
-Širom svijeta žene imaju nevjerovatnu odgovornost, one su po prirodi nosioci ljudskog razvoja. Njihova posvjećenost i snaga su bez premca. Zaostali smo u svom razvoju u Africi zbog toga što ih nismo uključili – rekla je Sisej.
Ketrin Hejho
(Katharine Anne Scott Haihoe; 15. 4.1972.)
Ketrin Hejho je američka naučnica za klimu koja se zalaže za širenje tačnih informacija o klimatskim promjenama.
Ona je pomogla u pisanju četvrtog izvještaja o nacionalnoj procjeni klime, koji je toliko uplašio Trampovu administraciju da su ga pokušali uništiti za Dan zahvalnosti.
Njena posvjećenost širenju informacija o klimi nije bila ograničena na vladine izvještaje ili TV intervjue. Takođe, izvještavala je o grupama širom zemlje i vodila emisiju “Globalna začuđenost” (Global Wierding), naučnu emisiju za djecu.
Kristijana Figeres
(Karen Christiana Figueres Olsen; 7. 8.1956.)
Kristijana Figeres je diplomata iz Kostarike i bivša izvršna sekretarka UN-a o klimatskim promjenama (UNFCC) čiji su napori doveli do usvajanja istorijskog Pariškog sporazuma čiji je cilj zadržavanje povećanja globalne prosečne temperature znatno ispod 2 °C u odnosu na pre-industrijski period. Njena sljedeća inicijativa je misija koja nastoji da mobiliše svijet kako bi se zaustavio i preokrenuo trend porasta emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Mileva Gara Jovanović
Crnogorka Mileva – Gara Jovanović, jedna je od žena koja se svojim djelovanjem i porukom može svrstati među uticajne ličnosti u borbi za zaštitu životne sredine. Ona je pokazala da svaki pojedinac treba da zauzme stav prema stanju sredine u kojoj živi, i da isti iskaže, kako bi se ekološki i drugi problemi definisali i riješili.
U Crnoj Gori nije bilo mnogo žena koje su djelovale kao vođe ili lideri u borbi protiv klimatskih promjena, ali je Jovanović svojom životnom pričom i porukama sa Sinjajevine doprinijela stvaranju drugačijeg odnosa stanovništva prema životnoj sredini i značaju njenog očuvanja. Mileva Jovanović, nevladine organizacije i mještani, izborili su se prošle godine da se na Sinjajevini ne održavaju vojne vježbe.
– Sinjajevina je puna blaga i zlata, bogatstva, ne samo za stoku, iako je Bogom dana za stočasrtvo, već tu ima mnogo ljekovitog bilja od kojeg lokalno stanovništvo može da živi. Sinjajevina je ođe od kad svijet postoji i ja želim da ostane ovakva kakva je vjekovima bila – netaknuta, neoštećena, nezagađena – kazala je Jovanović.
Prir: M.L.
