Zemlje članice G20, čine značajne korake za dekarbonizaciju energetskog sektora od implementacije Pariskog sporazuma, pri čemu obnovljivi izvori energije igraju ključnu ulogu u smanjenju oslanjanja na energiju iz uglja. Nedavni podaci Ember izvještaja, poznatog istraživačkog centra, bacaju svijetlo na ovaj ohrabrujući trend.
Prema Emberovoj analizi, energija vjetra i sunca su činile kombinovani udio od 13% proizvodnje električne energije u zemljama G20 u 2022. godini, što je značajno povećanje u odnosu na 5% zabilježenih 2015. godine. Rast obnovljive energije tokom ovog perioda je bio izuzetan, pri čemu se udio snage vjetra udvostručio, a udio solarne energije je učetvorostručen.
Procenat električne energije proizvedene iz uglja u zemljama G20 zabilježio je pad sa 43% u 2015. na 39% u 2022. Ovo označava značajan pomak od uglja ka čistijim izvorima energije. U međuvremenu, doprinosi ostalih izvora električne energije ostali su relativno stabilni, uz manje fluktuacije od samo 1-2 procenta.
Napredak koji je postignut u usvajanju energije vjetra i solarne energije u zemljama G20 bio je različit. Zemlje koje prednjače u usvajanju obnovljivih izvora energije su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija, koje su ostvarile udio energije iz vjetra i sunca od 32%, 29% i 25% respektivno. S druge strane, zemlje poput Turske, Brazila, Sjedinjenih Država i Kine su nadmašile svjetski prosjek u usvajanju energije vjetra i sunca.
Međutim, neke zemlje u okviru G20 zaostaju u uključivanju energije vjetra i sunca u svoj energetski miks. Rusija, Indonezija i Saudijska Arabija, na primjer, pokazale su minimalno učešće u korišćenju ovih obnovljivih izvora energije. U stvari, njihov doprinos energije vjetra i sunca ostaje blizu nule.
Zabrinjavajuće je da se trinaest zemalja G20 i dalje oslanja na fosilna goriva za više od polovine svoje proizvodnje električne energije od 2022. godine. Saudijska Arabija se ističe kao najzavisnija, sa skoro 100% svoje električne energije dobijene iz nafte i gasa. Slijede Južna Afrika, Indonezija i Indija, sa stopom oslanjanja od 86%, 82% i 77% respektivno. Ove zemlje se pretežno oslanjaju na ugalj za svoje energetske potrebe.
Među naprednim ekonomijama (OECD) u okviru G20, ključno je da daju prioritet postepenom izbacivanju uglja do 2030. Ohrabruje to što su ove ekonomije zajedno smanjile proizvodnju uglja za 42% od 2015. do 2022. godine. Značajno je da je Ujedinjeno Kraljevstvo doživjelo najznačajniji pad energije uglja, sa zapanjujućim smanjenjem od 93% od potpisivanja Pariskog sporazuma. Ovo izvanredno dostignuće dovelo je do pada udjela uglja u proizvodnji električne energije u Velikoj Britaniji sa 23% u 2015. na samo 2% u 2022. Slično tome, Italija je prepolovila svoje oslanjanje na energiju uglja tokom istog perioda, dok su Sjedinjene Države i Njemačka postigle smanjenje za jednu trećinu.
Prelazak na čistije izvore energije dobija na značaju unutar G20, pri čemu obnovljivi izvori sve više zasjenjuju energiju iz uglja. Iako još ima posla koji treba da se uradi, napredak koji je do sada postignut pokazuje potencijal za budućnost zasnovanu na održivoj i dekarbonizovanoj proizvodnji električne energije.
Prir. N.B.
Izvor: www.energymagz.com
