Klima na Zemlji danas je izraženije narušena nego u bilo kojem periodu od početka sistematskih mjerenja, upozorava Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svom izvještaju „Stanje globalne klime 2025“. Rast koncentracija gasova sa efektom staklene bašte nastavlja da zagrijava atmosferu i okeane, dok se led ubrzano topi. Promjene koje su se dogodile u svega nekoliko decenija, navodi se, imaće posljedice koje će trajati stotinama, pa i hiljadama godina.
Podaci koje WMO donosi dodatno potvrđuju trend koji je već postao očigledan: period od 2015. do 2025. godine predstavlja najtopliji jedanaestogodišnji niz u istoriji mjerenja, a sama 2025. godina svrstava se među dvije ili tri najtoplije ikada zabilježene. Prosječna globalna temperatura bila je oko 1,43 °C viša u odnosu na predindustrijski period (1850–1900). Istovremeno, ekstremni vremenski događaji (toplotni talasi, obilne padavine, tropski cikloni) prouzrokovali su ozbiljna razaranja i poremećaje, jasno ukazujući na ranjivost savremenih, međusobno povezanih društava i ekonomija.
Okeani, koji igraju ključnu ulogu u regulaciji klime, nastavljaju da apsorbuju ogromne količine toplote i ugljen-dioksida. Tokom posljednje dvije decenije, svake godine su upijali energiju ekvivalentnu približno osamnaest puta većoj od ukupne godišnje potrošnje energije čovječanstva. Istovremeno, obim morskog leda na Arktiku bio je na (ili blizu) rekordno niskom nivou, dok je na Antarktiku zabilježen treći najniži obim u istoriji mjerenja. Topljenje glečera nastavlja se bez zastoja.
„Planeta Zemlja se forsira izvan svojih granica. Svaki ključni klimatski pokazatelj signalizira crveno“, poručio je generalni sekretar Ujedinjene nacije António Guterres, dodajući da jedanaest uzastopnih rekordno toplih godina više ne može biti slučajnost, već jasan poziv na djelovanje.
Izvještaj je objavljen povodom Svjetskog meteorološkog dana, 23. marta, čija je ovogodišnja tema „Posmatrajmo danas, zaštitimo sjutra“. Upravo u tom kontekstu, WMO prvi put uvodi novi ključni indikator – energetsku neravnotežu Zemlje, koja mjeri odnos između energije koja ulazi u planetarni sistem i one koja iz njega izlazi.
U stabilnim klimatskim uslovima, te dvije vrijednosti su približno jednake. Međutim, rekordne koncentracije gasova koji zadržavaju toplotu, ugljen-dioksida, metana i azotnih oksida, dostigle su najviše nivoe u najmanje 800.000 godina, čime je ovaj balans ozbiljno narušen. Neravnoteža se kontinuirano povećava od početka mjerenja 1960. godine, a 2025. godine dostigla je novi maksimum.
Generalna sekretarka WMO-a, Celeste Saulo, ističe da naučni napredak omogućava sve preciznije razumijevanje ovog procesa, ali i njegove ozbiljnosti. Ljudske aktivnosti, kako kaže, sve više remete prirodnu ravnotežu, a posljedice toga osjećaće se generacijama.
Na svakodnevnom nivou, to se već manifestuje kroz sve ekstremnije vremenske prilike. Tokom 2025. godine, toplotni talasi, šumski požari, suše, oluje, tropski cikloni i poplave odnijeli su hiljade života, pogodili milione ljudi i izazvali milijarde eura ekonomskih gubitaka.
Zanimljivo je i kako se višak energije raspoređuje unutar klimatskog sistema. Više od 91% te dodatne toplote apsorbuju okeani, koji time ublažavaju porast temperatura na kopnu. Samo oko 1% zagrijava atmosferu u kojoj živimo, dok se oko 5% skladišti u kopnenim masama. Preostalih 3% koristi se za zagrijavanje i topljenje leda.
Posljedice su već vidljive: ledeni pokrivači na Antarktiku i Grenlandu značajno gube masu, dok je obim arktičkog morskog leda za 2025. godinu među najnižima u satelitskoj eri. Posebno veliki gubici glečera zabilježeni su na Islandu i duž pacifičke obale Sjeverne Amerike.
Zagrijavanje okeana i topljenje leda direktno utiču na rast nivoa mora, koji se ubrzava od početka satelitskih mjerenja 1993. godine. Prema procjenama Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), ovi procesi će se nastaviti vjekovima, dok su promjene u temperaturi i hemijskom sastavu dubokih slojeva okeana praktično nepovratne na vremenskim skalama od nekoliko stotina do nekoliko hiljada godina.
Izvještaj je dopunjen interaktivnom mapom i posebnim dodatkom o ekstremnim događajima, koji ukazuje na njihove kaskadne posljedice, uključujući nesigurnost u snabdijevanju hranom i prisilna raseljavanja.
Posebno poglavlje bavi se vezom između klime i zdravlja. Rast temperature, promjene u obrascima padavina i sve izraženiji ekstremi utiču na to gdje i kada se javljaju zdravstveni rizici, koliko su ozbiljni i ko je najizloženiji. Kao primjeri se navode bolesti poput denga groznice, koju prenose komarci, kao i toplotni stres. Naglašava se i značaj klimatskih podataka, sistema ranog upozoravanja i integrisanih zdravstvenih klimatskih usluga u zaštiti stanovništva.
Guterres upozorava i na širu sliku: zavisnost od fosilnih goriva ne destabilizuje samo klimu, već i globalnu bezbjednost. „Klimatski haos se ubrzava, a odlaganje je pogubno“, poručio je.
Izvještaj WMO-a zasnovan je na doprinosima nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi, regionalnih klimatskih centara, partnera iz sistema Ujedinjenih nacija i brojnih stručnjaka. Njegova osnovna svrha je da pomogne donosiocima odluka da bolje razumiju razmjere promjena i pravce djelovanja.
Kako je zaključila Celeste Saulo, posmatranje današnjih promjena nije samo pitanje prognoze vremena, već način da se zaštiti ono što dolazi. Ljudi koji će živjeti sjutra, i planeta na kojoj će živjeti.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Pixabay
