Sedmi međunarodni Kongres ODRŽIVA ARHITEKTURA – ENERGETSKA EFIKASNOST održan je od 4. do 6. oktobra 2024. godine u zgradi Jugoslovenske kinoteke u Beogradu, sa ciljem da se šire afirmišu najznačajnije teme savremene arhitekture – održivost i energetska efikasnost uz upotrebu obnovljivih izvora energije.
Organizatori sedmog izdanja ove manifestacije su: Udruženje EKOKULTPLUS, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, Magazin EKO KUĆA i ARHISOLAR, a u svojstvu suorganizatora su i arhitektonski fakulteti iz regiona, posebno iz Zagreba, Podgorice i Banja Luke.
Vođeni idejom da danas i u budućnosti svako arhitektonsko i urbanističko rešenje i djelo mora biti održivo u svim segmentima – u procesu projektovanja i planiranja, kao i kasnije, u fazama realizacije i eksploatacije objekata, organizatori su na jednom mjestu okupili arhitekte i stručnjake opredijeljene za održivu i ekološku, energetski efikasnu i solarnu opciju u arhitekturi.
Putem predavanja i izložbe svojih projekata, 10 eminentnih arhitekata – stručnjaka iz ove oblasti iz 10 zemalja svijeta, kroz umjetnički, autorski i naučni pristup prenijeli su svoja iskustva i znanja i prikazali recentne projekte arhitektima, urbanistima, projektantima, dizajnerima, inženjerima iz tangencijalnih oblasti, kao i studentima i doktorandima odgovarajućih fakulteta.
Ljiljana Radojičić, arhitektica i organizatorka Kongresa, saopštila je za Ecoportal da su predstavljeni projekti velikih sportskih objekata, kao i njihova rekonstrukcija i obnova.
Kako je kazala, u Srbiji se koriste zelene tehnologiije, ali ne u dovoljnoj mjeri.
– Kongres je organizovan kako bi se upoznali sa korišćenjem i upotrebnom obnovljivih izvora, prije svega solarne energije. Sada npr. imamo solarne crepove koji se koriste umjesto klasičnih. Investicija jeste velika, ali ljudi ne shvataju da to mogu nakon nekoliko godina da otplate i da ne plaćaju klasične račune za energiju. Kada je u pitanju održivost, ona nije mnogo uticala na dizajn, ali svakako je sve bolji i bolji – dodala je ona.
Ljubomir Miščević, arhitekta i profesor iz Hrvatske, kazao nam je da je na prošlogodišnjem Samitu arhitekture u Sarajevu predstavio deklaraciju o klimatskoj arhitekturi, a ideja je da ona ubraza sve aktivnosti na temu klimatskih promjena.
-Mora se održivo graditi, pitanje je vremena. Proučavajući sve materijale govornika uočio sam da niko ne definiše izraze prilagođavanje klimatskim promjenama ili ublažavanje posljedica od klimatskih promjena. Zelene tehnologije podržava Evropska unija, ipak, kod nas generalno na Balkanu, u maloj mjeri se gradi održivo. Potrebne su nam pasivne kuće koje imaju malu potrošnju i koje su energetski efikasne – pojasnio je Miščević.
Goran Vojvodić, profesor i arhitekta iz Srbije, kazao je da je budućnost održive arhitekture vrlo neizvjesna.
-Održivost je nešto što je prisutno u cijelom svijetu. Srbija je potpisnica agende po kojoj bi trebali mnogo toga da promijenjimo. Pri izgradnji objekata postoje standardi i pravila koja morate poštovati. Standardi su preduslov za projektovanje i projektantima arhitekture. Sada imate elaborate energetske efikasnosti kao nešto što je obavezujuća stvar i koja jednim dijelom pokazuje koliko je utemeljena tvrdnja da je zgrada energetski efikasna – kazao je on.
Prema njegovim riječima, zelene tehnologije se koriste u relativno malom obimu.
-Problem leži u edukatorima. Potrebna je edukacija, pogotovo studenata, u smislu poznavanja pravila i svega drugoga što energetska efikasnost nosi – dodao je on.
Matija Bojanić, student treće godine na Arhitektonskom fakultetu u Novom Sadu, kazao je za Ecoportal da je mnogo toga novog čuo i naučio na predavanjima tokom Kongresa.
-Tokom fakulteta treba da se upoznamo sa sistemima kako bi ih primjenjivali. Kod nas se malo koriste zelene tehnologije u odnosu na inostranstvo. Dobar primjer je Slovenija, koja u regionu važi za sinonim zelene gradnje – naveo je on.
Christina Seilern, arhitektica iz Engleske, kazala je da je građevinska industrija danas fokusirana na energetsku efikasnost i upotrebu savremenih tehnologija.
-Ipak, moramo se fokusirati i na druge aspekte zelene arhitekture ako želimo da postignemo klimatske ciljeve. U tom smislu sama energetska efikasnost i nove tehnologije nisu dovoljne. Pažnja se mora usmjeriti i na kvalitet gradnje, fleksibilnost programa i funkcije, ponovnu upotrebu prostora i materijala (re-use), kao i estetiku arhitektonskog izraza – istakla je ona.
Medijski partneri Kongresa u Beogradu bili su brojni regionalni mediji među kojima je i Ecoportal.
Prir. Milena Vuković
