Zbog globalnog zagrijevanja usljed porasta GHG gasova, klima postaje toplija, a ekstremni klimatski i vremenski događaji češći među kojima je i suša. Za razliku od suša u periodu 1960-1990, one su nakon ovog perioda češće praćenane visokim temperaturama, povećanim isparavanjem, što dovodi do većeg stepen žestine suša i njihovih posljedica. Glavni aspekti ublažavanja suša su: rana najava kao dio monitoringa suše praćenjem SPI3,6,9 i 12 indeksa (tj. standardizovanog indeksa padavina); osmatranje / praćenje suše na terenu – u šumskim sastojinama i na poljoprivrednim površinama (ratarske, povrtarske, voćne kulture i vinova loza).
Ovo su za Ecoportal saopštile Nataša Pažin i Mirjana Ivanov iz Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene ZHMS.
Kako objašanjavaju, kao umjereno ranjive i ranjive zone, kada su u pitanju suše kod nas se izdvajaju Zetsko-bjelopavlićka ravnica i region primorja.
Slika 1: Mapa ranjivosti izračunata na osnovu nagiba, trajanja sijanja sunca, koeficijenta varijacije padavina, tipa zemljišta i upotrebe zemljišta
Faktori, kako kažu, koji uslovljavaju ranjivost na suše su brojni, a njihovo uključivanje često zavisi od raspoloživosti podataka (na pr. upotrebe zemljišta, pokrivenosti, mjera ublažavanja-kao što je irigacija, socijalni i ekonomski status populacije itd.).
-U ovom slučaju za dobijanje mape ranjivosti poljoprivrednih oblasti na sušu, uključeni su: nagib terena, trajanje sijanja Sunca, koeficijent varijacije padavina, tip zemljišta i namjena zemljišta – objašnjavaju naše sagovornice.
Generalno, kako objašanjavju, suše imaju trend rasta i praćene su temperaturama iznad prosjeka.
-SPI 3 (90 dana) – odražava kratkoročne i srednjeročne uslove vlage i daje sezonsku procjenu padavina. U primarnim poljoprivrednim regionima SPI 3 bi mogao imati najveću primjenu da istakne raspoloživost vlage u tlu. Koristi se i za praćenje meteoroloških uslova koji su pogodni za pojavu šumski požara. SPI3 indeks kao glavni element sadrži zbirnu količinu padavina u protekla tri mjeseca -ističu Ivanov i Pažin.
Intenzitet i prostorna raspodjela srednjih mjesečnih vrijednosti indeksa SPI3 (uslovi za poljoprivrednu sušu), SPI9 i SPI12 (uslovi za hidrološku sušu) u odnosu na klimatološku normalu 1961-1990.:
Prema njihovim riječima, sušu ne možemo da spriječimo.
-Ona ne poznaje granice. Teško je utvrditi njen početak i kraj. Usled podmukle prirode suše, često prođu nedjelje ili mjeseci kada njen efekat postane vidljiv. Generalno, deficiti padavina se na početku pojavljuju kao deficit vode u tlu, pa je poljoprivreda često prvi sektor na udaru suše. (Dio odgovora je sadržan u odgovoru na prvo pitanje). Jedan od rezultata EU projekta „Rizik od suše u regionu Dunava“- DriDanube jeste i Strategija suša u regionu Dunava u kojoj je sadržana preporuka za organizacionu strukturu i raspodjelu odgovornosti vezano za suše. Ona predlaže formiranje međusektorskog savjetodavnog tijela za sušu i nacionalnog organa za sušu – ističu naše sagovornice.
Odgovarajući na pitanje šta nas očekuje u nekom narednom periodu, one su kazale da za sada se ne može prognozirati. –
-Pripreme i analize rade se početkom novembra kada se raspolaže dovoljnim informacijama da se urade projekcije. Dugoročne prognoze se rade u okviru sezonskih izgleda klime prema rezultatima dobijenim iz dinamičkih i statističkih modela, i poznatih telekonekcija klimatskih karakteristika velikih razmjera pripremljenih u okviru MedCOF i SEECOF aktivnosti Svjetske meteorološke organizacije WMO – zaključuju Ivanov i Pažin.
Prir. Milena Vuković
Da li ima još nekog da veruje u zaveru kao što je globalno zagrevanje??