Izvor života na našoj planeti je zemljište. Svjetski dan zemljišta se održava svake godine 5. decembra kao sredstvo za usmjeravanje pažnje na važnost zdravog zemljišta i zalaganje za održivo upravljanje resursima zemljišta. Zdravo zemljište održava biodiverzitet, štiti i hrani usjeve i doprinosi ublažavanju klimatskih promjena. Međutim, zemljište je danas ugroženo. Procjenjuje se da globalno gubimo oko 24 milijarde tona plodnog zemljišta svake godine zbog erozije, dok su mnoge funkcije zemljišta koje obezbjeđuju produktivni, plodni i hranljivi sistemi ishrane uništeni zato što sistematski sterilišemo naše zemljište agrohemikalijama, a poljoprivrednici onda plaćaju da nadoknade te izgubljene funkcije.
Bez zaštite, vraćanja u život i izgradnje gornjeg sloja zemljišta, biće nemoguće nahraniti ljude, preći u budućnost bez toksičnosti, zaustaviti gubitak biodiverziteta i prilagoditi se izazovima klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih pojava.
Kao i nama, zemljištu je potrebna uravnotežena i raznovrsna ponuda hranljivih materija u odgovarajućim količinama da bi bilo zdravo. Poljoprivredni sistemi gube hranljive materije sa svakom žetvom, a ako se zemljištem ne upravlja održivo, plodnost se progresivno gubi, a zemljište će proizvoditi biljke sa nedostatkom hranljivih materija.
Gubitak hranljivih materija u zemljištu je glavni proces degradacije zemljišta koji ugrožava ishranu. Prepoznat je kao jedan od najkritičnijih problema za sigurnost hrane i održivost širom svijeta.
Tokom poslednjih 70 godina, nivo vitamina i hranljivih materija u hrani se drastično smanjio, a procenjuje se da 2 milijarde ljudi širom sveta pati od nedostatka mikronutrijenata, poznatog kao skrivena glad jer ga je teško otkriti.
Degradacija zemljišta dovodi do toga da neka zemljišta budu iscrpljena hranljivim materijama i gube sposobnost da podrže usjeve, dok druga imaju tako visoku koncentraciju hranljivih materija da predstavljaju toksičnu sredinu za biljke i životinje, zagađuju životnu sredinu i izazivaju klimatske promjene.
Čak 42% zemljišta koje se danas obrađuje je degradirano zemljište, što je rezultat različitih faktora, u zavisnosti od regiona. Neki od faktora su:
- U mnogim zemljama se zemljište previše koristi, posebno tamo gdje je količina zemljišta mala da bi izdržavala život ljudi, i smanjuje se generaciju za generacijom. Poljoprivrednici imaju premalo zemlje za obradu i pretjerano koriste zemlju u nekim regionima.
- Štetne poljoprivredne prakse degradiraju tlo širenjem monokultura koje uklanjaju drveće iz poljoprivrede.
- Značajna erozija tla. U poslednjih 50 godina uklonjeno je 50% gornjeg sloja zemlje. Pored erozije dolazi i do zbijanja zemljišta, gubitka strukture zemljišta, degradacije hranljivih materija i povećanja saliniteta zemljišta, koji bi sa višim nivoom mora trebalo da se dodatno poveća.
Neke od posljedica degradacije zemljišta su gubitak produktivnosti zemljišta što je posebno problem za poljoprivrednike koji zavise od zemlje, degradirana zemljišta su slabije opremljena za zadržavanje vode što može pogoršati poplave, erozija zemljišta dovodi do sedimentacije u potocima i rijekama začepljujući vodene puteve i prouzrokujući pad ribljeg fonda i drugih vrsta.
Održavanje organske materije u zemljištu je izuzetno važno i za klimatske promjene. Zemljište vari biljku, koja fotosintezom apsorbuje ugljen-dioksid iz atmosfere. Što je tlo bogatije organskom materijom, to više može da funkcioniše kao odvodnik ugljenika. Nasuprot tome, kako zemljište gubi organsku materiju, ono oslobađa ugljen-dioksid u atmosferu, pogoršavajući klimatske promjene.
Održive poljoprivredne prakse, efikasna upotreba vode i konzervaciona poljoprivreda koja ima za cilj da ostavi zemljište u svom prirodnom stanju što je više moguće su načini da se preokrene situacija.
Produktivnost i otpornost u velikoj mjeri zavise od kvaliteta zemljišta. Organski farmer zemlju smatra živim organizmom. Korišćenjem plodoreda i komposta, organski farmeri hrane zemljište, a zemljište zauzvrat hrani biljke. Zdravo zemljište znači zdrava hrana.
Gljive poboljšavaju kvalitet zemljišta i njihova sadnja je održivo rešenje i za plodored i za potrošnju hrane.
Regenerativna poljoprivreda obezbeđuje:
- Dugoročnu plodnost i produktivnost
- Poboljšan kapacitet zadržavanja vode, manje erozije, bolja otpornost na sušu i poplave
- Poboljšana sekvestracija ugljenika
Svjetski dan zemljišta 2022. i njegova kampanja „Zemljište: Gdje počinje hrana“ ima za cilj da podigne svijest o važnosti održavanja zdravih ekosistema i ljudskog blagostanja tako što će se baviti rastućim izazovima u upravljanju zemljištem, povećati svijest o zemljištu i ohrabriti društva da poboljšaju zdravlje zemljišta.
Prir. N.B.
Izvor: www.happyearthpeople.com, www.un.org
