Norveška je 2024. godine ostvarila impresivan rezultat – čak 88,9% svih novih automobila registrovanih te godine bili su električni, prema podacima Norveškog udruženja za električna vozila. Ovaj procenat je ubjedljivo najveći u Evropi, daleko ispred čak i Danske, koja se sa 51,5% udjela nalazi na drugom mjestu i jedina je članica EU koja je prešla prag većinske EV penetracije.
Ono što Norvešku čini posebno zanimljivom jeste činjenica da se ovaj rezultat ne temelji na slučajnosti, već na strateškom planiranju koje traje više od tri decenije. Još od 1990-ih, norveške vlasti su korak po korak razvijale sistem podsticaja i mjera koje su električna vozila učinile ne samo prihvatljivim, već i poželjnim izborom za građane.
Ali kako je Norveška postigla ovako visoku stopu elektrifikacije – i šta iz njenog primjera mogu naučiti druge evropske zemlje?
Dosljedna politika – kamen temeljac uspjeha
Ključ uspjeha Norveške leži u dosljednosti i predvidljivosti. Tokom godina, država je obezbijedila jasan i stabilan okvir podsticaja za EV vozila: od oslobađanja od poreza na kupovinu i uvoz (koji su važili do 2022), do značajno nižih dažbina koje su kasnije uvedene, a koje zavise od težine vozila.
Iako su i druge zemlje uvodile slične olakšice, Norveška se izdvojila po tome što nije naglo mijenjala pravila. Kako ističe Jaap Burger iz Regulatory Assistance Project (RAP), globalne neprofitne organizacije posvećene energetskoj tranziciji, glavni problem mnogih država je uvođenje subvencija koje se brzo iscrpe, čime se prekida kontinuitet u rastu prodaje. U nekim slučajevima, nakon izbora ili promjena budžeta, mijenja se čitav sistem – što unosi nesigurnost među građane i investitore.
Upravo to se dogodilo u Njemačkoj 2024. godine, gdje je povlačenje EV podsticaja dovelo do drastičnog pada prodaje. Prema podacima GlobalData, EV tržište u Evropi poraslo je za samo 0,9%, a Njemačka je zabilježila pad od čak 27%.
Norveška je, nasuprot tome, na vrijeme najavila promjene i ostala vjerna širem planu. Na primjer, država je najavila da do 2021. godine neće biti poreza na upotrebu puta za EV-ove, a da će od 2022. biti uveden umanjeni porez. Do 2017. nije bilo naplate putarina i trajekata, ali je od 2018. uvedena naplata 50% cijene trajekta, a do 2022. godine i 50% putarina. Pošto su ti uslovi najavljeni unaprijed, građani su mogli da planiraju i donose odluke bez iznenađenja.
Ovakva transparentnost omogućila je ljudima da planiraju, bez straha od iznenadnih promjena. Burger naglašava i da su EV politike u Norveškoj imale podršku svih političkih stranaka, što je dodatno učvrstilo stabilnost sistema.
Električna vozila kao praktično rješenje za svakodnevicu
Dok mnoge zemlje akcenat stavljaju na ekonomske ili ekološke benefite EV tranzicije, Norveška je građanima ponudila svakodnevne, praktične benefite.
Burger navodi primjer:
“U regionu Osla, EV vozila su mogla da koriste žute trake predviđene za autobuse” – mjera koja je kasnije djelimično ukinuta, ali i dalje olakšava svakodnevni život.
Električna vozila su vozačima uštedjela dragocjeno vrijeme, omogućivši im da izbjegnu gužve i stignu brže na odredište, što je direktno doprinijelo kvalitetnijem i opuštenijem svakodnevnom životu.
S obzirom na hladnu klimu u Norveškoj, država je promovisala i praktične prednosti električnih vozila koje su posebno korisne zimi – poput mogućnosti da se automobil unaprijed zagrije i odmrzne, dok je još uvijek priključen na punjač. Vozači mogu, uz pomoć tajmera ili aplikacije, podesiti da se vozilo automatski zagrije ujutru, tako da ih pri polasku čeka topla unutrašnjost i odleđena stakla. Na taj način se štedi vrijeme, baterija ostaje puna jer se grijanje vrši dok je auto još na punjaču, a svakodnevna vožnja u zimskim uslovima postaje mnogo udobnija i jednostavnija.
Važan segment uspjeha je i razvijena mreža punionica, koja ne pokriva samo gradove, već i udaljene i ruralne oblasti. Čak 81% punjenja se odvija kod kuće, a 92% korisnika ima sopstveni punjač, što električnu mobilnost čini dostupnom gotovo svima.
Elektrifikacija se u Norveškoj ne zaustavlja na putničkim vozilima. Prema istraživanju sprovedenom 2024. godine u organizaciji grada Osla i Norveškog EV udruženja, 88% vozača kamiona izjavilo je da su zadovoljni prelaskom na električne modele.
Paralelno s tim, država je uspješno promovisala i ekološke benefite ove tranzicije, čineći da se građani osjećaju kao aktivni učesnici u borbi protiv klimatskih promjena. Generalna sekretarka EV udruženja, Christina Bu, saopštila je da su emisije CO₂ iz putničkih vozila smanjene za 12,1% između 2022. i 2023. godine.
Lekcije za Evropu: Kontinuitet i povjerenje
Na pitanje šta druge evropske zemlje mogu naučiti iz norveškog iskustva, Jaap Burger odgovara jednostavno:
„Dosljednost i dugoročno planiranje – najmanje na deset godina – uz postepeno ukidanje podsticaja. Ako radite kao Norveška, možete održati zamah tranzicije, a građani će imati dovoljno vremena da se pripreme.“
Norveška je pokazala da uspješna energetska tranzicija nije rezultat jedne odluke, već pažljivo vođen proces koji uključuje:
- dugoročne i stabilne politike,
- povjerenje građana,
- dostupnu infrastrukturu,
- i ljudski pristup.
Ako evropske zemlje prihvate ovaj model i prilagode ga sopstvenom kontekstu, mogu značajno ubrzati prelazak na održivu mobilnost i pomoći EU da ostvari klimatske ciljeve – zajedno sa svojim građanima, a ne uprkos njima.
Izvor: GlobalData
