Na obali Sredozemlja, u francuskom gradu Nica, ovih dana okupljeni su svjetski lideri, naučnici i aktivisti sa zajedničkim ciljem – da zaštite ono što pripada svima, ali ne pripada nikome: okeane. U okviru Treće konferencije Ujedinjenih nacija o okeanima, poslata je snažna poruka protiv neuređene eksploatacije morskih resursa, posebno u dubokom moru, koje je do sada gotovo u potpunosti bilo van domašaja zakonskih okvira.
„Duboko more ne smije postati Divlji zapad“, upozorio je generalni sekretar UN António Guterres, reagujući na sve veće interesovanje za eksploataciju mineralnih bogatstava sa morskog dna. Njegovu poruku podržao je i predsjednik Francuske Emmanuel Macron, jasnim stavom: „Okeani nisu na prodaju. Riječ je o zajedničkom dobru.“
Povod za ove izjave bila je odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da izadavanjem dozvola otvori vrata vađenju tzv. metalnih nodula – bogatih mineralnih naslaga koje se prirodno formiraju na dnu okeana, iz međunarodnih voda. Iako tehnološki primamljiva, ova praksa nosi rizike po osjetljive morske ekosisteme. Naučnici upozoravaju da bi svaki nepromišljeni zahvat u dubokom moru mogao izazvati nesagledive posljedice po biodiverzitet i ravnotežu života u okeanima. Preko 2.000 naučnika je, u zajedničkom apelu, pozvalo na privremenu obustavu dubokomorskih aktivnosti dok se ne sprovedu detaljna istraživanja o mogućim ekološkim uticajima.
U ovom kontekstu, posebnu važnost ima i Sporazum o očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ), koji je upravo u Nici potpisao ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore, Damjan Ćulafić. Ovim činom, Crna Gora se svrstala među odgovorne zemlje koje podržavaju pravedno i održivo upravljanje morskim resursima na globalnom nivou.
Iako nema direktan izlaz na otvoreno more, Crna Gora ovim potezom, kako ističe ministar Ćulafić, šalje jasnu poruku o svojoj posvećenosti međunarodnim principima zaštite životne sredine i biodiverziteta. Potpisivanje i buduća ratifikacija BBNJ sporazuma dodatno učvršćuju poziciju naše zemlje kao odgovorne kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji. Posebno je značajno što ovakvi međunarodni dokumenti omogućavaju zemljama poput Crne Gore pristup globalnim mehanizmima za tehničku podršku i naučno-istraživačku saradnju.
Sporazum, koji je usvojen pod okriljem Ujedinjenih nacija 2023. godine, ima za cilj zaštitu više od 60% svjetskih okeana koji se nalaze van granica bilo koje nacionalne jurisdikcije. Obuhvata četiri ključne oblasti: raspodjelu koristi od morskih genetskih resursa, uspostavljanje morskih zaštićenih područja, procjenu uticaja na životnu sredinu i transfer tehnologija. Čak i ako dovoljan broj zemalja ratifikuje sporazum, ekolozi – uključujući i Sir Davida Attenborougha – izražavaju zabrinutost jer u samom Sporazumu ne postoji eksplicitna zabrana ribolova povlačnim mrežama (kočama) u zaštićenim područjima. Povlačni ribolov smatra se jednom od najdestruktivnijih praksi, jer može dovesti do slučajnog uništavanja velikog broja morskih vrsta.
Ministar Ćulafić je naglasio da se time otvaraju vrata aktivnijem učešću Crne Gore u međunarodnim inicijativama, poput one koja teži da 30% svjetskih mora bude stavljeno pod zaštitu (MPA) do 2030. godine – ambiciozni cilj koji bi mogao postati ključna prekretnica u borbi za očuvanje života u okeanima.
Pritisak i politička trvenja za eksploataciju preostalih prirodnih resursa čine da svaki potpis na ovakvom dokumentu ima simboličku i stvarnu težinu. Jer, kako je i poručeno sa konferencije UN-a – okeani ne pripadaju nikome, jer pripadaju svima.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Unsplash, Chinh Le Duc
