Prilagođavanje klimatskim promjenama zahtijeva saradnju i koordinaciju svih društvenih aktera, poručeno je na regionalnoj radionici koju je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori.
Kako je saopšteno, nacionalni plan prilagođavanja na klimatske promjene (NAP) za Crnu Goru, čija je izrada u završnoj fazi, ključni je dokument u ovoj oblasti i putokaz za neophodne akcije i mjere na putu ublažavanja posljedica klimatskih promjena.
Dvodnevna radionica okupila je u Podgorici predstavnike i predstavnice kancelarija UNDP-a i nacionalnih partnera zaduženih za izradu NAP-a iz devet zemalja – Albanije, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Jermenije, Kazahstana, Kirgistana, Srbije i Turkmenistana.
-Klimatske promjene nepovratno mijenjaju planetu i ozbiljno ugrožavaju zdravlje ljudi i ekosistema, ekonomiju i prirodne resurse. Suočavanje sa jednom od najvećih prijetnji današnjice znači izgradnju otpornosti prilagođavanjem na neizbježne promjene i preduzimanjem koraka za zaštitu naše budućnosti. Stoga je izrada nacionalnih planova prilagođavanja među prioritetnim aktivnostima zemalja regiona Evrope i Centralne Azije, uključujući i Crnu Goru, koju podržava UNDP – navodi se u njihovom saopštenju.
Proces razvoja NAP-a, koji podržavaju Vlada Crne Gore i Zeleni klimatski fond (GCF), podrazumijeva nekoliko ključnih faza: detaljnu analizu uticaja klimatskih promjena, definisanje najranjivijih sektora i najugroženijih grupa stanovništva, uključivanje relevantnih partnera, definisanje ambicioznih, ali realnih ciljeva i mjera prilagođavanja klimatskim promjenama i, na kraju, usvajanje NAP-a za Crnu Goru.
Kako ističu, procjena uticaja klimatskih promjena pokazuje da su u Crnoj Gori riziku najviše izložena četiri sektora – poljoprivreda, voda, zdravlje i turizam. Zato će ovaj dokument, kada bude usvojen, pružiti jasne smjernice za suočavanje sa izazovima koje donose klimatske promjene i oobezbjeđivanje održivosti za naredne generacije.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da je ono što ovaj proces čini drugačijim to što je fokus na procesu planiranja, umjesto na razvoju jednog dokumenta.
-Kao rezultat ovog procesa, razvijen je sveobuhvatan NAP, osigurani mehanizmi koordinacije i postavljene jasne smjernice za reviziju i poboljšanje NAP-a tokom njegovog desetogodišnjeg trajanja. Ovaj plan će omogućiti Crnoj Gori da se efikasno prilagodi izazovima klimatskih promjena i osigura održivi razvoj za sve naše građane. Nalazimo se na kritičnoj prekretnici i vrijeme je za akciju. Proaktivnim prilagođavanjem i smanjenjem emisija možemo zaštititi našu ekonomiju, životnu sredinu i zajednice. Radimo svi zajedno – Vlada, privatni sektor, nevladine organizacije, građani i građanke – kako bismo uložili u budućnost Crne Gore i održivi razvoj – istakla je Paniklova.
Tokom radionice je istaknut značaj koordinisanog djelovanja, jer NAP-ovi nijesu samostalni dokumenti, već moraju biti povezani i sa Nacionalno utvrđenim doprinosima (NDC) – obavezom smanjenja emisija gasova staklene bašte. Kako je poručeno, prilagođavanjem postajemo manje ranjivi na klimatske uticaje, što nam omogućava da usmjerimo napore u ublažavanje klimatskih promjena, a resurse ka obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti i održivim praksama.
-Integracija NAP-ova sa NDC-ima stvara holističku strategiju koja se bavi osnovnim uzrokom klimatskih promjena, istovremeno nas pripremajući za njihove posljedice. To je situacija u kojoj smo svui na dobitku. NAP nije spisak želja, već lista mjera podložna promjenama – primjena plana pokazaće koje će biti uklonjene, a koje dodate. Na ovaj način kreiramo proces kontinuiranog učenja i priliku za razvoj – poručio je Borko Vulikić, menadžer portfolija za oblasti klimatskih promjena i biodiverziteta u UNDP-u Crna Gora.
Iz UNDP-a je saopšteno da ovaj događaj još jedan značajan korak UNDP-a u Crnoj Gori na putu prema jačanju regionalne saradnje i obezbjeđivanja platforme za razgovor i razmjenu iskustava o pitanjima ključnim za dostizanje Ciljeva održivog razvoja.
Unapređenje znanja i kapaciteta zemalja koje učestvuju u procesu prilagođavanja na klimatske promjene ključno je, navode, u trenutku kada do ispunjavanja Agende 2030 preostaje tek šest godina.
Prir. M.V.
