Upravljanje otpadom zahtijeva zajedničku pažnju i akciju, ali bez pouzdanih i dosljednih podataka nema kvalitetnih planova, opipljivog napretka i održivog sistema, zbog čega je neophodno razviti nacionalnu bazu podataka, jačati digitalnu infrastrukturu i edukovati lokalne zajednice.
To je ocijena sa konferencije „Unapređenje sistema prikupljanja podataka u oblasti upravljanja otpadom u Crnoj Gori“, koju je organizovala Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, uz finansijsku podršku Ambasade Francuske, kao dio projekta PUMP Montenegro.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić, istakao je da će kroz novi Zakon o upravljanju otpadom biti uvedene brojne novine, koje će omogućiti efikasnije prikupljanje i upravljanje podacima o otpadu.
-Verujem da će ova radionica pružiti važne uvide i da ćemo zajedno učiniti značajan korak ka unapređenju upravljanja otpadom i očuvanju životne sredine u Crnoj Gori“, poručio je Gazdić.
Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori, Anne-Marie Maskay, kazala je da je upravljanje otpadom ključno pitanje koje zahtijeva zajedničku pažnju i akciju, ali bez pouzdanih i dosljednih podataka nema mogućeg i opipljivog napretka.
-U Francuskoj smo ostvarili značajan napredak u upravljanju otpadom i sproveli razne politike za rješavanje ovog pitanja. Naša vlada je postavila ambiciozne ciljeve za reciklažu i smanjenje otpada, i posljednjih godina bilježimo pozitivne rezultate. Takođe smo sproveli mjere za smanjenje zagađenja plastikom, poput zabrane upotrebe jednokratne plastike i promocije ekološki prihvatljivih alternativa – rekla je Maskay.
Međutim još mnogo treba da se uradi, kako u Francuskoj, tako i na globalnom nivou, jer je, kako je ustvrdila, pitanje upravljanja otpadom kompleksno i zahtijeva saradnju između vlada, privrede i građana.
-Francuska i Kostarika takođe rade zajedno na izgradnji snažne koalicije zemalja na putu ka Globalnom sporazumu o zabrani plastike, koji će biti u fokusu na sljedećem Samitu Ujedinjenih nacija o okeanima, koji će se održati u Nici u junu naredne godine. Dijeleći najbolje prakse i radeći zajedno, možemo napraviti značajnu razliku u borbi protiv zagađenja i zaštiti naše životne sredine. Zajedno možemo stvoriti održiviju budućnost za našu planetu – poruka je Maskay.
Direktorica Zero Waste Montenegro, Vanja Cicmil, kazala je da su u Crnoj Gori glavni problemi nedostatak infrastrukture, nelegalne deponije u skoro svakoj opštini, neadekvatni i nepotpuni podaci o otpadu, zagađenje životne sredine što postaje problem javnog zdravlja.
-Da bi mogli kvalitetno planirati sistem upravljanja otpadom ili bilo kakvu strategiju moramo imati podatke na osnovu kojih ćemo raditi planiranje. Sada nije moguće provjeriti koliko su tačni podaci koje opštine i komunalna preduzeća predaju Agenciji za zaštitu životne sredine. Nedostaju podaci koji su jako bitni naročito kada su u pitanju različite vrste otpada, otpad koji završava na doponijima, ali i van deponija. Takođe, nekonzistentni podaci otežavaju donošenje odluka – objasnila je Cicmil.
Šefica Odsjeka za upravljanje otpadom, Jasmina Janković, istakla je da je napravljen korak naprijed u oblasti zaštite životne sredine, unaprijeđen zakonodavni okvir i donijet novi Zakon o upravljanju otpadom.
-Na teritoriji Crne Gore trenutno imamo dvije regionalne sanitarne deponije, a to su deponija Livade u Podgorici i Možura u Baru. Pored toga imamo 17 privremenih odlagališta i 346 nelegalnih odlagališta otpada. Novim Zakonom o upravljanju otpadom htjeli smo da se stvore uslovi za cirkularnu ekonomiju, što podrazumijeva efikasno korišćenje prirodnih resursa, čime će se postići privredna društva da budu inovativnija u poslovanju. Principi cirkularne ekonomije jesu da se što manje stvara otpad, a iako se stvara da se poslije iskoristi za stvaranje sekundarnih sirovina i novih proizvoda – objasnila je Janković.
Jedna od novina u Zakonu je uspostavljanje sistema proširene odgovornosti, što znači da su uvoznici, odnosno proizvođači odgovorni za kompletan životni ciklus proizvoda, a kontrolu će da vrši tržišna i ekološka inspekcija.
-Proizvodi koji su obuhvaćeni sistemom proširene odgovornosti su ambalaže, električno-elektronska oprema, baterije i akumulatori, otpadna vozila i otpadne gume, plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat koji sadrži plastiku – navela je Janković.
Zakonom o upravljanju otpadom, kako je navela, predviđeno je formiranje Državne komunalne inspekcije, koja će kontrolisati implementaciju lokalnih planova upravljanja otpadom.
-Državni plan o upravljanju otpadom trenutno je u fazi revizije, a njime su predviđena četiri regionalna centra za upravljanje otpadom- dva već postoje, a planirana su dva za sjever. Crna Gora kao zemlja kandidat za članstvo u EU ima obavezu da uspostavi funkcionalni integrisani sistem upravljanja otpadom i ovaj cilj se smatra prioritetnim. Smatramo da ćemo Državnim planom i izgradnjom regionalnih centara značajno riješiti probleme nelegalnog odlaganja otpada – uvjerena je Janković.
Prir. M.V.
