Ekstremne vrućine i sve niži vodostaji evropskih rijeka tokom juna i jula ozbiljno utiču na rad nuklearnih elektrana. Najmanje deset reaktora privremeno je isključeno ili je njihova snaga smanjena, dok operateri pokušavaju da usklade proizvodnju sa ograničenim količinama vode za hlađenje i propisima o zaštiti životne sredine.
Prema pregledu stanja od 30. i 31. jula 2026. godine, šest nuklearnih elektrana u Evropi bilo je zatvoreno ili suočeno sa smanjenjem proizvodnje, a poremećaji su obuhvatili oko 15 reaktora.
Problem nije u nedostatku nuklearnog goriva, niti u kvarovima na samim reaktorima. Elektranama su potrebne velike količine vode kako bi rashladile svoja postrojenja. Kada vodostaj rijeka padne, mogućnosti za zahvatanje vode postaju ograničene. Istovremeno, tokom toplotnih talasa raste i temperatura vode, pa njeno vraćanje u rijeku poslije korišćenja može dodatno zagrijati čitav ekosistem. Zbog toga operateri u pojedinim državama moraju da smanjuju proizvodnju ili potpuno obustave rad reaktora.
Šumski požari do sada nisu neposredno doveli do zatvaranja nijedne nuklearne elektrane. Ipak, britanska elektrana Sizewell B stavljena je u stanje „visoke pripravnosti“ zbog velikog požara koji je zahvatio oko 100 jutara, odnosno približno 40 hektara zemljišta. Vatra je gorjela na svega šest i po kilometara od elektrane.
Najveći broj poremećaja zabilježen je u Francuskoj, čiji se nuklearni sektor u velikoj mjeri oslanja na vodu iz velikih riječnih sistema. Državna energetska kompanija EDF zakonski je obavezna da zaustavi reaktore ili smanji njihovu snagu kada postoji opasnost da bi ispuštanje zagrijane rashladne vode podiglo temperaturu rijeke iznad dozvoljenih ekoloških vrijednosti.
Temperatura Garone je 30. jula naglo porasla, zbog čega je drugi blok nuklearne elektrane Golfech potpuno zaustavljen. U elektrani Bugey prinudno je ograničena proizvodnja blokova tri, četiri i pet.
EDF je smanjio snagu oba reaktora elektrane Nogent-sur-Seine kako bi spriječio dodatno zagrijavanje Sene. Tokom prethodne dvije sedmice proizvodnja je povremeno ograničavana i u prvom i drugom bloku elektrane Saint Alban, koja koristi vodu iz Rone, kao i u prvom i trećem bloku elektrane Blayais, smještene na ušću Žironde.
Francuska ograničenja uglavnom su preventivna. Reaktori tehnički mogu da proizvode više električne energije, ali bi njihov rad pod punim opterećenjem mogao da dovede do nedozvoljenog zagrijavanja rijeka u koje se vraća rashladna voda.
Situacija na Dunavu nosi drugačiju vrstu rizika. Rekordna suša spustila je rijeku na istorijski nizak nivo, što je ugrozilo rad nuklearnih elektrana u Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj. Na pojedinim mjestima voda se približila nivou ispod kojeg pumpe više ne mogu pouzdano da je zahvataju za potrebe hlađenja.
Najozbiljniji problemi u Mađarskoj zabilježeni su u nuklearnoj elektrani Paks. Treći blok potpuno je van pogona, dok prvi radi sa snažno ograničenom proizvodnjom. Čitavo postrojenje, ukupne električne snage dva gigavata, ušlo je u period od 72 sata do mogućeg potpunog gašenja, jer je vodostaj Dunava pao ispod nivoa potrebnog za rad pumpi za zahvatanje vode.
U rumunskoj nuklearnoj elektrani Černavoda prvi blok potpuno je isključen sa elektroenergetske mreže. Proizvodnja drugog bloka oscilira pod strogim ograničenjima koja se, u zavisnosti od uslova na rijeci, određuju iz sata u sat.
Bugarska se približila još ozbiljnijoj elektroenergetskoj krizi. Vlada je upozorila da bi u roku od nekoliko dana mogla biti primorana da privremeno obustavi rad cjelokupnog nuklearnog sektora. Ministarka energetike Iva Petrova saopštila je 29. jula da bi oba aktivna reaktora nuklearne elektrane Kozloduj, blokovi pet i šest, mogla biti zaustavljena. Njihovo eventualno isključenje značilo bi potpuno, makar privremeno, gašenje bugarske nuklearne proizvodnje.
Da bi se spriječio otkaz rashladnih sistema Kozloduja, bugarska ministarka uspostavila je neposredan kontakt sa Ministarstvom rudarstva i energetike Srbije. Dvije države koordiniraju aktivnosti sa hidroenergetskim kompleksom Đerdap 1, poznatim i kao Iron Gates, koji se nalazi uzvodno od bugarske elektrane. Srbija planski propušta vodu kroz sistem brana kako bi nivo Dunava kod Kozloduja ostao makar neznatno iznad kritične granice potrebne za rad elektrane. Riječ je o privremenoj i pažljivo usklađenoj mjeri, čiji je cilj da se rashladni sistem održi u funkciji dok vodostaj nastavlja da opada.
Bugarska je krizu proglasila događajem više sile. Prema podacima nadležnih, nivo Dunava i dalje pada, mjestimično i do dva centimetra dnevno. U samoj elektrani uvedene su hitne „posebne mjere“. One podrazumijevaju produbljivanje riječnog korita i pripremu dodatnih pumpi, kako bi kanali za zahvatanje vode ostali dovoljno prohodni. Cilj je da se izbjegne trenutno gašenje elektrane i mogući veliki poremećaj u snabdijevanju električnom energijom.
Problemi nisu ograničeni na jugoistok Evrope. Švajcarska nuklearna elektrana Beznau, smještena na rijeci Ari, tokom prethodnog mjeseca više puta je prelazila iz potpunog hitnog zaustavljanja u režim rada sa prepolovljenom snagom. Oba reaktora isključena su sa mreže 26. juna, kada je temperatura Are prvi put dostigla graničnih 25°C. Van pogona su ostala nekoliko sedmica. Trenutno im je proizvodnja ograničena na približno polovinu uobičajenog kapaciteta, kako ispuštanje rashladne vode ne bi izazvalo prekomjerno toplotno opterećenje rijeke.
Iako su razlozi za ograničenja različiti, posljedica je ista: dio stabilne proizvodnje električne energije privremeno je nestao iz evropskog sistema. U Francuskoj i Švajcarskoj glavni problem predstavlja temperatura vode i zaštita riječnih ekosistema. Na Dunavu je veća opasnost fizički nedostatak vode potrebne za rad pumpi i rashladnih sistema.
Operateri elektroenergetskih mreža za sada nadoknađuju manjak nuklearne energije kombinacijom više izvora i mjera. Povećana je proizvodnja elektrana na fosilna goriva, električna energija se ubrzano uvozi iz drugih sistema, koristi se pojačana proizvodnja solarnih elektrana, a u pojedinim sredinama uvode se i obavezne mjere za smanjenje potrošnje.
Takva rješenja mogu pomoći da mreža prebrodi kraće periode opterećenja. Ipak, razvoj situacije u velikoj mjeri zavisi od temperature vazduha, zagrijanosti rijeka i toga da li će njihov vodostaj nastaviti da pada.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: JoachimKohler-HB/Wikimedia Commons
