Dok tragamo za podacima, činjenicama i pričama koje osvjetljavaju ključnu ulogu vode u savremenom društvu – u zdravlju, privredi, energiji, miru i razvoju – nailazimo i na djela koja nas ne uče samo brojkama, već i emocijama. Jedan takav primjer je kratki film “The Water Rooms #5: War or Peace?”, djelo italijanske produkcijske kuće Rosso Productions, u saradnji s UNESCO-om.
Ovaj film, premijerno prikazan 2015. godine u Milanu u okviru svjetske izložbe Expo, dio je serijala “The Water Rooms”, vizuelno-poetskog pokušaja da se kroz animaciju i simboliku oslikaju univerzalna pitanja našeg odnosa prema vodi. Konkretno, epizoda “War or Peace?” postavlja jedno od najvažnijih pitanja današnjice: da li će voda postati izvor konflikta – ili most saradnje?
Kroz kratku, ali moćnu naraciju, film prikazuje kako isti resurs koji život znači, može postati povod za sukobe – ukoliko se njime ne upravlja pravedno, solidarno i održivo. Tehnički gledano, film je realizovan u formi animiranog monologa, a njegova estetska jednostavnost pojačava emocionalni doživljaj teme. Nema bombastičnih efekata – samo tiha, ali duboka poruka: izbor je naš.
U prilog važnosti ovakvog promišljanja govori i Svjetski izvještaj o razvoju voda za 2024. godinu (The United Nations World Water Development Report 2024), koji je objavila UNESCO-va Svjetska procjena voda (World Water Assessment Programme WWAP) pod naslovom “Voda za prosperitet i mir”. Ovaj sveobuhvatan dokument ne ostavlja mnogo prostora za iluzije: voda je postala jedno od ključnih pitanja globalne stabilnosti.
Prema izvještaju, gotovo polovina svjetske populacije živi u uslovima ozbiljnog nedostatka vode bar dio godine, dok četvrtina svijeta koristi više od 80% svojih godišnjih obnovljivih zaliha slatke vode – što ih svrstava u kategoriju “ekstremno visokog vodnog stresa”. Uz to, klimatske promjene dodatno pojačavaju intenzitet suša, poplava i migracija, naročito u siromašnim i ranjivim regijama.
Pitanje nije više da li će voda postati uzrok tenzija – već kako da to spriječimo.
Energetika i voda su posebno snažno povezane u ovom izvještaju. Energetski sektor koristi između 10 i 15% ukupnih globalnih povlačenja vode, bilo da je riječ o hlađenju termoelektrana, hidroenergiji, vađenju fosilnih goriva ili desalinizaciji. Istovremeno, ogromne količine energije troše se za pumpanje, tretman i distribuciju vode i otpadnih voda. Interesantno, najefikasniji izvori električne energije po potrošnji vode su vjetar i solarni paneli – upravo oni koji su ključni za energetski prelaz ka zelenijoj budućnosti.
Industrija takođe igra dvostruku ulogu: s jedne strane, ona zavisi od stabilnog i kvalitetnog vodosnabdijevanja, a s druge može biti izvor lokalnih sukoba ukoliko dolazi do degradacije vodnih resursa. No, izvještaj ukazuje da upravo industrija ima i kapacitete da bude akter mira – kroz partnerstva, inovacije i efikasnije korišćenje vode.
Zanimljivo je i da 10% svjetskog rasta migracija može biti povezano sa nestašicama vode, što daje novu dimenziju pojmu „ekonomski migranti“. U konfliktnim zonama, uništavanje vodne infrastrukture dodatno pogoršava uslove života – posebno za žene i djecu, koji najviše snose posljedice.
Međutim, voda je i instrument mira. Izvještaj donosi brojne primjere pozitivne prekogranične saradnje – od lokalnih zajednica do međunarodnih rijeka – gdje je zajedničko upravljanje vodnim resursima dovelo do smanjenja tenzija, jačanja povjerenja i osnaživanja lokalnih kapaciteta.
„Diplomatija vode“ postaje sve važnija – ne kao rezervni alat, već kao aktivan pristup u rješavanju političkih i razvojnih problema kroz prizmu vode. Jedan od najvažnijih poziva izvještaja je inkluzivnost: da u dijalogu o vodi učestvuju i žene, i mladi, i lokalne zajednice, i naučna javnost, i industrija – jer bez tog pluralizma, rješenja će biti ili kratkotrajna ili nepravedna.
U završnici izvještaja stoji rečenica koja odzvanja sa suštinom filma “War or Peace?”:
„Održivo upravljanje vodom donosi zdravlje, sigurnost, obrazovanje, razvoj i mir. A pravedna raspodjela tih benefita – donosi trajnu stabilnost.“
Živimo doba u kojem voda postaje sve oskudniji resurs, te pitanje nije samo da li će biti dovoljno za sve – već da li ćemo imati dovoljno mudrosti i solidarnosti da je dijelimo.
Jer, voda može biti granica – ali i most.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Free-pik
