Juče je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predstavilo Agrobudžet za 2023. godinu koji iznosi preko 66 mililiona eura i kako je saopštio ministar pomenutog resora, Vladimir Joković, najveći je u istoriji Crne Gore. On je kazao, to je 42% više u odnosu na prethodnu godinu, kada su u pitanju nacionalna sredstva.
“Iz državnog budžeta opredijeljeno je 44,72 mil eura, iz donacija oko 11,5 miliona, a iz kreditnih sredstava 9,8 mil eura”, kazao je Joković na konferenciji za medije.
Iz Ministarstva poljoprivrede saopšteno je da će agrobudžet omogućiti da se adekvatno finansiraju mjere agrarne politike za tržišno-cjenovnu politiku, politiku ruralnog razvoja, poslove od javnog interesa, socijalne transfere pojedincima, mjere u oblasti bezbjednosti hrane, veterine i fitosanitarnih poslova i mjere u oblasti ribarstva.
“Strukturu agrobudžeta čine tri cjeline, to je podrška poljoprivredi i ruralnom razvoju, podrška ribarstvu i sredstva koja se opredjeljuju operativnim programima”, istakao je Joković.
Za direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji opredijeljeno je 6,5 mil eura.
“Smanjen je kriterijum za premije u govedarstvu, tako da će svi proizvođači, nezavisno od broja grla imati pravo da se prijave kada je u pitanju podrška po grlu. Takođe, smanjen je kriterijum za ovce i za koze i to će iznositi jedno uslovno grlo, ili 10 ovaca ili koza koje će biti uključene u sistem premija”, objasnio je Joković.
Kako je naveo, premija za krave i priplodne junice iznosi 85 eura, a za ovce i koze 10 eura po grlu.
“Premija za krave u sistemu držanja krava-tele (isključivo tovne rase) za gazdinstva koja gaje tri i više grla stoke, će iznositi 130 eura, a osnovna klanična premija za tovljena grla u govedarstvu će iznositi 150 eura”, naveo je ministar.
Takođe, premije u svinjarstvu su povećane za 20% – sa 100 eura na 120 eura, dok je premija za steone junice u čistoj rasi povećana sa 150 eura na 250 eura po grlu. Joković je kazao da je podrška za nabavku sjemena za vještačko osjemenjavanje krava povećana sa 220.000 eura na 300.000 eura što je za oko 35% više sredstava u odnosu na 2022. godinu.
“U sektoru živinarstva kreirali smo nove mjere koje se odnose na proizvodnju i stavljanje na tržište pilećeg mesa i jaja. Ovogodišnjim budžetom podržavamo i razvoj visokoproduktivnog stočnog fonda, te smo u tu svrhu opredijelili 950.000 eura za nabavku visokoproduktivnih steonih junica, gdje će iznos podrške biti 70% ili do maksimalnih 1.500 eura po grlu. Planirana je podrška za nabavku 640 grla”, kazao je Joković.
Kada su u pitanju premije za mlijeko ove godine će iznositi 17 eurocenti – od čega je osam osnovna premija, plus osam eurocenti za ekstra klasu i jedan za količinu, što je povećanje u iznosu od preko 20% u odnosu na prethodnu godinu.
“Ono što je jako bitno je to da ćemo po prvi put primjenjivati geometrijsku sredinu, odnosno da će parametar za kvalitet mlijeka biti prosjek u prethodna 3 mjeseca, što će umnogome olakšati položaj naših poljoprivrednih proizvođača”, pojasnio je ministar poljoprivrede.
Naveo je i da će ove godine premije za sir biti uvećane za 25%, sa 8 na 10 eurocenti.
“Pčelarstvo je grana kojoj posvećujemo punu pažnju, a ovom sektoru pomažemo kreirajući brojne podsticajne mjere. Ove godine smo opredijelili značajnu podršku za ovaj sektor, 45% više u odnosu na prethodnu godinu. Podrška pčelarstvu je diverzifikovana kroz više mjera i stvorena je mogućnost pčelarima da kroz različite mjere Agrobudžeta ostvare veću podršku u odnosu na prethodnu godinu”, kazao je Joković.
Prema njegovim riječima, podrška za nabavku matica povećana je sa pet eura po matici na sedam eura. Povećana je i podrška za nabavku voska, sa 50% na 60%.
“Osim što smo povećali ukupnu podršku, pojednostavili smo procedure za nabavku pčelarskog pribora i opreme i omogućili nabavku većeg asortimana opreme u odnosu na prethodnu godinu. Osim podrške koju smo imali prethodne godine za nabavku djelova košnice, ove godine smo stvorili mogućnost pčelarima nabavke kompletnih košnica, a nastavićemo i sa školom pčelarstva”, naveo je Joković.
Što se tiče biljne proizvodnje, kada su u pitanju direktna plaćanja ove godine je kreiran veći broj mjera.
“Tako da pored osnovnih direktnih plaćanja koje su do sada sprovođene, postoje i proizvodno vezana plaćanja u biljnoj proizvodnji, zatim plaćanja za mlade farmere, dodatna plaćanja za proizvodnju na nekorištenom poljoprivrednom zemljištu i od ove godine krećemo sa sprovođenjem agroekoloških mjera za privatne livade i pašnjake”, objasnio je ministar.
Uvedene su nove šeme direktnih plaćanja u biljnoj proizvodnji i značajno povećana sredstva za ovu namjenu.
“Osnovna plaćanja u biljnoj proizvodnji su povećana sa 250 na 270 eura po hektaru. Ove godine su po prvi put uvedena dodatna plaćanja za zasnivanje proizvodnje na prethodno nekorišćenom poljoprivrednom zemljištu u iznosu od 400 eura po hektaru. Tako ce premije za svaki novozasnovani hektar iznositi 670 eura po hektaru – 270 eura/ha osnovna premija plus 400 eura/ha za površine koje se po prvi put evidentiraju u SIZEP sistemu kao povrsine u funkciji biljne proizvodnje.
Plaćanja za mlade farmere su izdvojena u posebnu šemu te je ovaj vid plaćanja povećan sa 10 na 70 eura po hektaru.
Uvedene su i proizvodno vezana plaćanja za posebne proizvode u sektoru biljne proizvodnje: voće i povrće, žitarice, krompir, maslinovo ulje u iznosu od dodatnih 100 eura po hektaru.
“Cilj nam je da dodatno stimulišemo one koji značajno ulažu u proizvodnju i svoje proizvode plasiraju na tržiste. Poljoprivredni proizvođači će na ovaj način, korišćenjem većeg broja šema direktnih plaćanja, biti u mogućnosti da ostvare značajno veći iznos premije nego prethodnih godina”, istakao je Joković.
Kako je kazao, na ovaj način žele da stave u funkciju proizvodnje što veći broj hektara poljoprivrednog zemljišta, povećaju samodovoljnost u proizvodnji hrane, te poboljšaju stabilnost dohotka poljoprivrednog proizvođača.
“Pozivamo naše poljoprivredne proizvođače da prijave svoje površine u SIZEP sistem putem savjetodavnih službi u svim opštinama. Potrebno je prijaviti sve površine namijenjene biljnoj proizvodnji do 30. aprila kako bi se izvršila direktna plaćanja za ovu godinu”, kazao je Joković.
Takođe, pojasnio je, na ovaj način, uz uvođenje svih grla u sistem premija u stočarstvu, te uvođenjem, po prvi put privatnih livada i pašnjaka u sistem direktnih plaćanja kroz agroekološku mjeru, nastoje da poboljšaju pregovaračku poziciju u procesu pristupanja kada je u pitanju Zajednička poljoprivredna politika EU koja se odnosi na direktna plaćanja.
“Naše strateško opredjeljenje je da u narednom periodu imamo više od 25% organskih proizvođača i u tom pravcu smo ove godine kreirali set novih mjera”, dodao je.
Ovogodišnjim budžetom, kakao je kazao, Ministarstvo je povećalo premije koje se ostvaruju po hektaru proizvodne površine, pčelinjem društvu, jedinki živine i uslovnom grlu u stočarstvu sa 450.000 eura na 600.000 eura. To će svakako doprinijeti daljem razvoju organske proizvodnje u našoj zemlji.
“Nova mjera podrške promociji i prodaji organskih proizvoda kreirana je sa ciljem povećanja prepoznatljivosti ovih proizvoda na tržištu. Organski proizvođači imaju i dodatnih 10% podrške na druge javne pozive koje kreira i sprovodi Ministarstvo iz nacionalnih sredstava Agrobudžeta”, kazao je Joković.
Takođe, usluge kontrole i sertifikacije u potpunosti su podržani od strane Minsitarstva. Naveo je i da su u okviru mjera zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, Agrobudžetom za 2023. godinu opredijeljena sredstva za posebne podrške za vino.
“To uključuje sredstva za restrukturiranje i konverziju vinograda namijenjena registrovanim proizvođačima vina, kao i sredstva za promociju vina udruženjima vinara i drugim sektorskim udruženjima. Naš cilj je proširenje areala uzgoja vinove loze, reanimacija napuštenih vinograda, prilagođavanje vinskog sortimenta razvojnim trendovima, pospješivanje međusobne saradnje vinara i širenje vinske kulture u Crnoj Gori”, istakao je ministar.
Kao posebno značajno naglasio je to da će stepen kontrole ove godine u svim segmentima biti na značajno većem nivou.
“Zbog konstantnih zloupotreba i zaštite naših proizvođača, vršićemo inspekcijski nadzor i kontrola će ići do 100% sve sa ciljem da opredijeljena sredstva odu u prave ruke”, poručuje Joković.
Dodaje i da su sve mjere ruralnog razvoja su modifikovane sa značajnim povećanjem.
“Ovogodišnjim Agrobudžetom za mjere ruralnog razvoja opredijeljeno je preko 8 miliona eura podrške. Strateški cilj nam je da mjere koje se tiču investicija u poljoprivredu budu na što većem nivou sve sa ciljem da poljoprivredni proizvođači obezbijede ono što im je neophodno. Nastavićemo kontinuitet podrške investicionim mjerama za sve vidove podrške što se tiče podizanja zasada i opremanja postojećih. Podrška se opredjeljuje u iznosu od 50, 60 i 70% od ukupne investicije”, navodi ministar poljoprivrede.
Podrška je, pojašnjava, usmjerena na investicione mjere za nabavku sjemenskog i sadnog materijala, na zasnivanje novih zasada u voćarstvu, vinogradarstvu, maslinarstvu i povrtarskoj proizvodnji, nabavci stočnog fonda, opreme za proizvodnju i preradu, inovacije u poljoprivredi, mehanizaciji, razvoj putne infrastrukture i dr.
Takođe, predviđena je i mjera podrške za mlade poljoprivredne proizvođače koji pokreću ili razvijaju svoje poslovanje.
“Poseban fokus je stavljen na razvoj ruralne infrastrukture gdje će iznos sredstava podrške biti 3,73 mil. EUR. Novina je i to da će Ministarstvo za sjeverne opštine izvršiti nabavku mehanizacije i opreme za cišćene snijega, kako bi ruralno seosko stanovništo u zimskim mjesecima moglo nesmetano da funkicioniše”, dodaje Joković.
Agrobudžetom za 2023. godinu je u cilju pospješivanja rodne ravnopravnosti sa dodatnom podrškom od 10%, za gazdinstva čiji su nosioci žene.
“Cilj je da se kroz različite vrste podrške ohrabre žene da se bave proizvodnjom u ruralnim područjima”, navodi.
U značajnoj mjeri povećan je budžet za ribarstvo u odnosu na prethodnu godinu. Budžet za 2023. godinu iznosi preko 5 mil eura.
“Kroz kredit Svjetske banke i projekat MIDAS 2 obezbijedili podršku u iznosu od 4 miliona eura, dok je iz nacionalnih sredstava opredijeljeno preko milion eura. Ova podrška će biti usmjerena ka unapređenju i modernizaciji ribarskog sektora u Crnoj Gori”, ističe Joković.
Kako je kazao, cilj države je da podrži svoje ribare u nabavci novih plovila i opreme za plovila.
“Osigurali smo sredstva u iznosu od milion i po eura za grantove. Takođe, planiramo da unaprijedimo kopnenu infrastrukturu za vez ribarskih plovila i iskrcaj ulova, te smo za tu namjenu opredijelili dva i po miliona eura”, ističe.
S obzirom na izazove sa kojima se ribari suočavaju, posebno kada su u pitanju nepredviđeni događaji na moru, planiraju i da osiguraju ribolovna plovila i uzgajališta sa 60% premije, uz maksimalan iznos do 500 eura, navodi ministar.
“Vjerujem da će ove mjere doprinijeti unapređenju ribarskog sektora u Crnoj Gori i da će naši ribari osjetiti podršku države u svom radu”, kazao je Joković, dodajući da su “posebnu pažnju posvetili osiguranju u poljoprivredi, gdje će iznos podrške za polise biti uvećan sa 50 na 60%, a treba istaći da najveći broj lokalnih samouprava učestvuje sa dodatnih 25 do 30%”, zaključio je Joković.
Iz Ministarstva su saopštili da krajem ove nedjelje počinje info kampanja agrobudžeta za 2023. godinu po svim opštinama, gdje će detaljno biti objašnjene sve mjere. Cilj je da svi poljoprivredni proizvođači budu informisani i na vrijeme apliciraju na Javne pozive koje će raspisati Ministarstvo.
Prir. N.B.
Izvor: eKapija
