Vlada Crne Gore usvojila je set konkretnih garancija koje predstavljaju uslov za puštanje u rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Botunu. Kako je na današnjoj press konferenciji saopštio ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, ove mjere osmišljene su kako bi se umanjile sumnje i otklonila zabrinutost lokalnog stanovništva, koje godinama izražava protivljenje ovom projektu zbog blizine bazena crvenog mulja i lošeg nasljeđa Kombinata aluminijuma.
Puštanje postrojenja u rad, poručuje Vlada, neće biti moguće dok se ne izvrši potpuna sanacija bazena crvenog mulja i deponije opasnog otpada u zoni Kombinata aluminijuma. Ministarstvo ekologije, u saradnji sa međunarodnim partnerima, biće zaduženo da ovaj proces pokrene bez odlaganja.
Ključne garancije za mještane Botuna:
- Obavezna sanacija bazena crvenog mulja i deponije opasnog otpada prije bilo kakvog aktiviranja PPOV.
- Kontinuirano mjerenje emisija gasova iz postrojenja, u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine.
- Automatsko isključivanje postrojenja ako nivo štetnih emisija premaši limite propisane evropskom direktivom IED 2010/75/EU.
- Izmjena Državnog plana upravljanja otpadom, kojom će se brisati mogućnost privremenog odlaganja otpada u zoni Kombinata.
- Prioritetno zapošljavanje mještana Botuna i stanovnika Zete u postrojenju.
- Zajednička upravljačka struktura nad PPOV između Glavnog grada i opštine Zeta.
- Izgradnja kanalizacione mreže za oko 30% stanovnika Gornje Zete, uz održavanje koje će obavljati Vodovod Podgorica, sve dok se ne formira zasebno komunalno preduzeće za Zetu.
- Zadržavanje starog postrojenja u funkciji još najmanje dvije godine nakon što novo bude pušteno u rad.
Mujović: „Nećemo pokrenuti sistem dok se problemi Zete ne riješe“
Gradonačelnik Podgorice, Saša Mujović, tokom konferencije je naglasio da postrojenje neće biti pušteno u rad dok se ne riješi pitanje crvenog mulja i opasnog otpada, dodajući da je to “glavni problem Zete“.
Govoreći o rokovima i dinamici, podsjetio je da su sredstva Evropske unije dostupna do 31. decembra, a da bi eventualno izmještanje postrojenja iziskivalo godine novog planiranja, studija i procedura, što bi dodatno ugrozilo realizaciju projekta.
Mujović je naveo i da je tehnologija koja se koristi u Botunu prisutna u velikim evropskim gradovima poput Berlina i Frankfurta, ističući da se emisija gasova iz postrojenja kreće na nivou od oko 4.160 kubnih metara po satu, što je, kako tvrdi, ekvivalent emisiji dva kamiona, značajno manje u poređenju sa termoelektranom Pljevlja, koja emituje oko 900.000 kubnih metara izduvnih gasova na sat.
Dodao je da je greška što lokalno stanovništvo nije na vrijeme uključeno u proces i da su sada s pravom skeptični i nepovjerljivi:
„Okretala im se leđa kada je trebalo da se konsultuju. Sada se pitaju, i to je legitimno“, rekao je Mujović.
Istakao je i da je ugovor sa turskom kompanijom sada dostupan i da iznosi tri miliona eura za konsultantske usluge, a ne 13 miliona kako su ranije prenijeli mediji. Ugovor, dodao je, nije ranije objelodanjen zbog izostanka saglasnosti treće strane.
Dijalog sa građanima i dalje otvoren
Iako se ne može govoriti o promjeni lokacije PPOV-a, kako tvrdi Mujović, prostor za razgovor i dalje postoji. „Dijalog je jedini način da se stavovi približe“, rekao je, dodajući da građani Botuna imaju pravo na nepovjerenje, ali da „ne postoji realna argumentacija da je ovo postrojenje zagađivač koji ubija ljude“.
U zaključku, poručeno je da će Vlada i gradska uprava učiniti sve da se ispoštuju zakonski okviri, a transparentnost ugovora i pristup javnosti biće dodatno ojačani. Ministarstvo ekologije i Agencija za zaštitu životne sredine imaće ključnu ulogu u nezavisnom nadzoru nad radom sistema i njegovim uticajem na zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Mještani traže zvanične garancije, a ne medijske najave
Kako prenosi ND Vijesti, predstavnici mještana Botuna saopštili su da se ne mogu izjasniti o predlogu Vlade jer do ovog trenutka nijesu dobili nikakav zvaničan dokument u kojem su navedene garantne mjere i uslovi za početak rada postrojenja.
Slavko Vukčević, jedan od njihovih predstavnika, poručio je da bez jasne, zvanične i formalne komunikacije sa državnim institucijama, nema ni osnova za povjerenje. Mještani su, kako navode, o svemu informisani isključivo putem medija, što dodatno pojačava sumnje i osjećaj isključenosti iz procesa donošenja odluka koje direktno utiču na njihovu svakodnevicu. Njihov stav, kako ističu, ostaje nepromijenjen – protiv su izgradnje postrojenja na toj lokaciji, sve dok se ne ispune svi uslovi i ne ostvare transparentan dijalog i pravovremeno informisanje.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Đorđe Cmiljanić/Vlada Crne Gore
